Mirovinu prima više od 19.000 stanovnika tzv. ‘krajine’. Mirovinu tražio i optuženik za ratni zločin
Više od 19 tisuća, točnije, 19.268, pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, ali i drugih osoba koje su bile na okupiranom području RH u vrijeme Domovinskog rata dobilo je hrvatsku mirovinu.
Mirovinu je zatražio i optuženik za ratni zločin u Dardi, trenutačno nedostupan hrvatskom pravosuđu, a zbog GDPR nije poznato je li mu HZMO prizano staž.
Od stupanja na snagu Pravilnika o postupku konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja, od 17. svibnja 2008. do 27. siječnja 2020. podnesena su ukupno 35.642 zahtjeva za konvalidaciju staža.
U postupku odlučivanja još je 60 zahtjeva, a 16.314 ih je odbijeno, piše Glas Slavonije
Među onima koji danas žele primati hrvatsku mirovinu, odnosno podnijeli su zahtjev za konvalidaciju mirovine, jest i Boško Vojnović (63), s hrvatskim i srpskim državljanstvom, optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika 1991. i 1992. u Dardi.
U to vrijeme bio je šef milicije i nije dostupan hrvatskom pravosuđu, no baš njegov zahtjev za konvalidaciju mirovine otkrio je gdje se točno nalazi.
NAKON MIRNE REINTEGRACIJE STAŽ SE PRIZNAJE ZAPOSLENIMA: u javnim ustanovama, medijima, željeznici, cestama, policiji, zdravstvu. prosvjeti….
Optužnicom ga se tereti da od listopada 1991. do 25. ožujka 1992., kao zapovjednik Stanice milicije Darda, iako je bio dužan voditi računa o zaštiti života i osobne sigurnosti ljudi i imovine, znajući da njemu podređeni pripadnici u Stanicu milicije nezakonito privode, zatvaraju, psihički i fizički maltretiraju i ubijaju civile i zarobljenike, nije poduzeo ništa da bi ih u tome spriječio.
U stanicu bivše milicije privedena su dva civila, dva su civila nasmrt pretučena, kao i pripadnik hrvatske policije. Svima se od tada gubi svaki trag. Vojnoviću će se suditi u odsutnosti.
Iz HZMO, zbog toga što je davanje informacija o konkretnim osobama povreda tajnosti osobnih podataka, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), nemoguće je doznati i doznati je li mu mirovina već konvalidirana i hoće li biti.
No, s obzirom na velik broj onih koji nakon rata žele primati mirovinu iz hrvatskog proračuna, vjerojatno je i velik broj onih koji su sudjelovali u ratnim zločinima i proganjanjima.
Kako broj onih koji su bili s “druge strane” a sada uživaju u hrvatskoj valuti nije malen, pokazuje i usporedni podatak s brojem onih koji su pravo na mirovinu ostvarili kao hrvatski branitelji.
Na dan 30. studenoga 2019. godine bilo je ukupno 71.239 korisnika mirovine koji su mirovinu ostvarili prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Na isti dan bila su i ukupno 42.093 korisnika mirovine kojima je pravo na mirovinu priznato prema odredbama općih propisa o mirovinskom osiguranju uz primjenu odredbi koje uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Od 2008. do 27. siječnja ove godine u Područnoj službi HZMO-a u Osijeku podneseno je 4678 zahtjeva za konvalidaciju staža, u Vukovaru 3954, u Sisku 9138, u Šibeniku 5298, u Zadru 6620, u Gospiću 2776 te u Karlovcu 2370. U ostalim područnim službama i uredima broj podnesenih zahtjeva za konvalidaciju staža u spomenutom razdoblju je sljedeći: Bjelovar 108 zahtjeva, Dubrovnik 5, Koprivnica 3, Nova Gradiška 204, Pula 20, Rijeka 30, Slavonski Brod 36, Požega 162, Split 40, Varaždin 3, Virovitica 61 i Zagreb 136 zahtjeva.
Pisani dokaz
Kako doznajemo iz HZMO-a, Zakonom o konvalidaciji i Pravilnikom o postupku konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja, koji je stupio na snagu 17. svibnja 2008., uređuju se pitanja konvalidacije staža osiguranja i konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja donesenih ili izdanih od raznih tijela ili pravnih osoba koje su imale javne ovlasti na područjima RH koja su bila pod zaštitom ili upravom Ujedinjenih naroda.
Novina koju je donio taj pravilnik je da osobe koje su bile u osiguranju na bivšim okupiranim područjima RH nisu više ograničene rokom za podnošenje zahtjeva za konvalidaciju staža osiguranja i mirovine. Vrijeme provedeno u paravojnim formacijama ne ubraja se u mirovinski staž te se konvalidira samo onaj staž za koji postoji pisani dokaz o postojanju radnog odnosa.
Konvalidacija pretpostavlja postojanje pisanog akta čija se konvalidacija traži, što znači da se samo na osnovi izjava svjedoka u postupku konvalidacije staž ne može utvrđivati.
U mirovinski staž kao staž osiguranja ne priznaje se razdoblje provedeno u aktivnoj službi ili u pričuvnom sastavu vojske, milicije ili teritorijalne obrane tzv. republike srpske krajine i razdoblje provedeno na radu u “krajinskom” ministarstvu obrane ili ministarstvu unutarnjih poslova.
Kao staž ne priznaju razdoblja koja je osoba provela na radnom mjestu u tijelima čiji je rad bio usmjeren na rušenje pravnog poretka RH
Prema Pravilniku, osobama koje su bile u radnom odnosu kod pravnih ili fizičkih osoba, fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost samostalnog privrednika ili samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost te individualnim poljoprivrednicima vrijeme provedeno u radnom odnosu, priznaje se u mirovinski staž pod uvjetom da su imali status osiguranika u evidencijama tijela mirovinskog i invalidskog osiguranja koja su djelovala na navednim područjima, navodi Glas Salvoniej
Novinarima i policajcima priznaje se radi staž
Iznimno, u skladu s izjavom Vlade RH od 16. prosinca 1996. i dodatkom izjavi Vlade RH od 14. veljače 1997. i međunarodno preuzetim obvezama RH u postupku mirne reintegracije, osobama koje su zatečene u radnom odnosu i koje su u postupku mirne reintegracije i nakon njega nastavile raditi u javnim poduzećima i ustanovama, na primjer, iz područja cesta, radija/TV, pošte/telekomunikacija, voda, željeznice, struje, policije, zdravstva, obrazovanje i drugog, HZMO u postupku konvalidacije na temelju utvrđene činjenice trajanja zaposlenja priznaje razdoblje zaposlenja u mirovinski staž kao staž osiguranja.
