Može li HDZ-ov veteran konačno pokrenuti obnovu Banije? Ovu su ključni problemi i točke zastoja

Koliko godi HDZ-ov veteran imao odriješene ruke, građevinare će za stol možda ipak morati pozvati sam premijer

Drugi mandat Vlade Andreja Plenkovića građani će uglavnom ocjenjivati po tome kako će se u preostalih godinu i pol njegov tim nositi s inflacijom i nadolazećom recesijom te hoće li se konačno vidjeti značajniji rezultati na području obnove nakon potresa. Svjestan je toga i premijer pa je na predstavljanju novih ministara u srijedu navečer kazao da »obnova postaje ključni prioritetni dosje u ovoj godini«. Uz to što će biti ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, Branko Bačić postat će i potpredsjednik Vlade, kojih će onda biti ukupno pet, čime se dodatno daje na snazi čovjeku koji će voditi obnovu.

Na pitanje hoće li se u obnovi, za koju je ovisno o području zaduženo nekoliko institucija, dogoditi centralizacija, Plenković je ostao neodređen, poručuje tek da se »već razgovara i o promjenama cijele arhitekture institucija koje se bave obnovom kako bi se napravili važni iskoraci«.

 

Spore promjene

O tome kako bi zakonske promjene trebale izgledati, zasad nitko ne želi govoriti, pa ni budući ministar Bačić koji kao i novi ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Šime Erlić najavljuje da će svoje planove prvo predstaviti saborskim zastupnicima.

Iako o novoj arhitekturi obnove nitko ne želi govoriti, točke koje su problematične i u kojima su nužne prilagodbe, ako ne i potpune promjene, znane su svima koji se bave obnovom, ako ne i cijeloj javnosti. No, dosad se Vlada teško i sporo odlučivala na njihove promjene.

Već nakon tri mjeseca od donošenja zakona o obnovi bilo je jasno da on nije primjenjiv, ali Vlada je onda još više od pola godine otezala s pojednostavljivanjem procedura i smanjivanjem papirologije. Kad se to riješilo, građani su puno brže i jednostavnije mogli podnositi zahtjeve, no to je onda razotkrilo druge probleme, Ministarstvo je ionako imalo premalo ljudi za rješavanje tih zahtjeva, a onda je to malo ljudi zasuo puno veći broj zahtjeva.

Uz to, ostale institucije koje su tim službenicima trebale pomoći u kompletiranju zahtjeva, odnosno dostavi dokumentacije, nisu se baš pokazale agilnima. Tako je posao novog ministra angažirati ili zakonom narediti svim institucijama u državi da prioritetnim shvate postupanje po pitanju obnove, odnosno Bačić će morati pojednostaviti procedure unutar same državne uprave.

Koliko god premijer bježao od centralizacije cijelog postupka, novi ministar kad je u pitanju obnova neće moći angažirati i požuriti ili nešto narediti ljudima izvan ministarstva. Nikome u sustavu posao nije olakšalo to što su se obnovom uz Ministarstvo bavili i Fond za obnovu Zagreba te ured za stambeno zbrinjavanje koji je bio zadužen samo za poslove na Baniji, a nakon potresa u tom kraju osnovan je čak i Stožer za obnovu koji vodi potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Njegovo osnivanje u sklopu sustava civilne zaštite činilo se da će imati privremeni karakter, dok se život koliko-toliko ne vrati u normalu, ali kako se to događalo puževim korakom, Stožer je postao trajno tijelo.

 

Olakšati samoobnovu

Ono što je trenutno možda i od presudne važnosti je volja građevinskih tvrtki da se angažiraju na obnovi, da se počnu intenzivnije javljati na natječaje i da se na terenu nešto počne događati. Prepoznali su to kao problem i u Vladi pa su održali i neke sastanke s građevinskim tvrtkama još početkom prošle godine, no tada su im građevinari objasnili da su njihove knjige narudžbi radova pune do kraja godine. Već tada je trebalo biti jasno da se u 2022. godini obnova neće ubrzati, pa je tada još novi ministar Ivan Paladina krenuo promovirati samoobnovu i mijenjati pravila kako bi građani sami krenuli obnavljati svoje kuće, dok bi im država isplaćivala novac. Samoobnova se i prema izvješćima UN-a pokazala kao najbolji oblik obnove nakon potresa, no i tu postoji problem izvođača, a na Baniji samoobnovu dodatno otežava činjenica da je u velikom broju slučajeva riječ o starijem stanovništvu koje će teško odraditi takve poslove.

Osim što mora osmisliti novu organizaciju i pojednostaviti procedure, Bačić će morati motivirati građevinske tvrtke da se uključe u posao obnove, a da im to bude isplativo.

Ako će doista dobiti jaču ulogu od dosadašnjih ministara, to će sasvim sigurno pomoći, no s obzirom na to da je svakom građevinskom poduzeću još uvijek isplativije graditi manje ili veće hotele ili apartmane na Jadranu, te zgrade za prodaju u, primjerice, Zagrebu, neće to biti nimalo lagan posao.

Koliko godi HDZ-ov veteran imao odriješene ruke, građevinare će za stol možda ipak morati pozvati sam premijer, prije nego što ponovo napune svoje poslovne knjige dogovorenim poslovima, ako želi da se obnova doista pokrene.