Nakon masovnih ruskih napada na ukrajinsku energetsku mrežu, Ukrajina je uzvratila napadom na elektranu u ruskoj Kurskoj oblasti

Guverner Zaporoške oblasti Oleksandr Starukh izvijestio je da su ruske snage tijekom noći na srijedu lansirale projektil na jedno od naselja u regiji. Pogođeno je plinsko distribucijsko mjesto te je izbio požar. Prema Starukhovim riječima, požar je ugašen, a žrtava nije bilo, izvijestio je The Kyiv Independent.

To je samo jedan u nizu kontinuiranih ruskih napada na Ukrajinu.

Nakon masovnih ruskih napada na ukrajinsku energetsku mrežu, Ukrajina je uzvratila napadom na elektranu u ruskoj Kurskoj oblasti, zbog čega je došlo do nestanka struje u nekim okruzima, dok se opskrba strujom u Ukrajini ponovno počinje stabilizirati.

Rat je ušao u 280. dan. Najteže borbe i dalje se vode se za grad Bahmut u Donjeckoj oblasti gdje ruske snage pojačavaju napade, izvještava HRT.

Ukrajinske snage pogodile elektranu u Rusiji

Ukrajinske snage pogodile su u utorak elektranu u višestrukim napadima na rusku regiju Kursk, prouzročivši djelomičan nestanak struje, rekao je lokalni guverner, prenosi Narod.hr.

– Ukupno je bilo oko 11 lansiranja. Pogođena je elektrana, rekao je Roman Starovojt, guverner regije Kursk, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

– Zbog toga je došlo do djelomičnog nestanka struje u okruzima Sudža i Korenevo.Ti su okruzi dio ruske regije Kursk koja graniči s Ukrajinom, dodao je.

Zasad nema informacija o mogućim žrtvama, dodao je guverner.

Ukrajina nije preuzela odgovornost niti je komentirala.

Ruske vlasti u regijama koje graniče s Ukrajinom opetovano optužuju Kijev za napade na ciljeve poput dalekovoda i skladišta goriva i streljiva.

I grad Nikopolj je granatiran

Ministarstvo je navelo da su gradovi Verhnokamjansk, Andrivka i Vodjane napadnuti iz zraka.

Izvješća se poklapaju sa sličnim izjavama ukrajinskog glavnog stožera, koje se odnose na masivnu koncentraciju ruskih trupa duž fronte na tom području.

Jučer su četiri ruske rakete pogodile središnji ukrajinski grad Dnipro, prema regionalnim dužnosnicima. Nema izvješća o žrtvama.

Proizvodni pogoni “privatne tvrtke” teško su oštećeni u napadu, napisao je guverner regije Dnipropetrovska Valentin Rezničenko na Telegramu.

Grad Nikopolj, koji se nalazi južnije na rijeci Dnjepar, također je granatiran, prema guverneru.

Napadi su uslijedili dok se Ukrajina još uvijek oporavlja od intenzivnog ruskog granatiranja diljem zemlje prošlog tjedna, uglavnom usmjerenog na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Prema ukrajinskoj strani, Rusija je jučer granatirala i brojne objekte civilne infrastrukture u Ukrajini.

Vojska je zabilježila 26 zračnih napada i jedan raketni napad, navodi se u priopćenju vojnog vrha u Kijevu.

Ulaganja u digitalizaciju vojske

Rat u Ukrajini, u kojem se koriste dronovi i GPS sustavom navođeni precizni projektili, otvorio je vrata novog geopolitičkog razdoblja u kojem zemlje sve više novca troše na digitalno opremanje vojske.

Istražuju se i nove mogućnosti u ratnoj medicini. :

Ranjeni vojnik, bez desne noge i obliven krvlju, leži na krevetu u operacijskoj sali. Liječnik mu nastoji pružiti prvu pomoć. Mjesto gdje je vojnik nekoć imao nogu, a sada batrljak, liječnik previja bijelim zavojem.

No i unesrećeni vojnik i vješti liječnik su digitalni. Nalaze se na ekranu kompjutera u zgradi na sjeveru Rige, glavnog grada Latvije.

Liječnikovim rukama upravlja 20-godišnji dugokosi mladić s bežičnim upravljačem u ruci. S posebnim naočalama preko lica, poput ronilačke maske, mladić uranja u virtualnu operacijsku salu stojeći pored kompjutera.

– Ovo je simulacija stvarnosti na ratištu koja bi mogla spašavati živote vojnika, kaže Sandis Kondrats, predsjednik uprave kompanije Exonicus.

Simulator traume

Kompanija s dvanaestero zaposlenih razvila je Simulator traume, softverski program putem kojeg vojni liječnici, ali i civilni zdravstveni radnici mogu vježbati.

Taj simulator od 2019. godine koriste američka vojska u nekoliko svojih baza u SAD-u, a zatim su ga uvele i vojske Latvije, Estonije i Njemačke.

Ranije su vježbali na lutkama, svinjama ili mrtvim ljudima, radeći na temelju pokušaja i pogrešaka, objašnjava Kondrats, latvijsko-američki državljanin koji je osnovao Exonicus godine 2014.

– Ova simulacija omogućuje zdravstvenim radnicima stjecanje automatizma. Pomaže im da pravovremeno i točno donose odluke u traumatičnim situacijama, dodaje Kondrats koji je živio u američkom gradu Seattleu.

Ondje je, kaže, upoznao američkog vojnog dužnosnika koji je navodno bio nezadovoljan što su im za takve vježbe potrebne stotine tisuća lutki.

Kondrats kaže i da trenutno razgovara s vojskama Poljske, Češke i Slovačke, a da mu je cilj proširiti simulaciju na sve zemlje članice NATO-a.

Možda jednog dana bude korišten i u Hrvatskoj premda zasad o tome ne razgovaramo, kaže u sjedištu kompanije u sjevernoj četvrti Jauna Teika, tehnološkom središtu Latvije.

Kritike

Boris Golob, sa Znanstveno tehnologijskog parka sveučilišta u Rijeci (STEP RI), skeptičan je prema primjeni te tehnologije u liječenju ozlijeđenih.

Osoba će naučiti redoslijed, korake, ali ne i kako zaustaviti krv. Moraš naprosto osjetiti tijelo, dobiti osjećaj da bi to mogao raditi u praksi.

– Nema tu ni napada adrenalina i straha, kaže.

– Meni se čini da je to primjena tehnologije zato što je to zgodno. To je kao kada su ljudi očekivali da će letjeti zato što su si stavili perje na ruke, dodaje.

No kaže da ovakva tehnologija, poznata kao metavers, može imati primjenu u vojnoj industriji.

– Kada se treba snaći s mašinom, popraviti laptop ili pronaći žicu na električnom stroju tu takva tehnologija pomaže, dodaje.

Povećani izdaci za vojsku

Baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva, u stalnom strahu od života na granici s Rusijom, osjetno su povećale izdatke za vojsku.

– Ne znam ništa o budućnosti, ali znam ponešto o sadašnjosti, rekao je latvijski premijer Krišjanis Karinš jučer na otvaranju tehnološke konferencije 5G Techritory u Rigi.

Ulrik Knudsen, zamjenik glavnog tajnika gospodarskog kluba OECD te bivši danski diplomat, kaže da je “počela nova geopolitička era koja otvara vrata digitalnoj transformaciji”.

Kompanija Exonicus nije razvila samo simulaciju liječenja ranjenih vojnika, nego i napade otrovnim plinom sarinom koji djeluje na živčani sustav, a također i simulaciju potencijalnih borbi u geografskim krajolicima Afganistana i Sirije, izvještava HRT.