Navodni masovni napad dronovima na Moskvu bez vidljivih posljedica: Činjenice, sumnje i proturječnosti

Nakon početnih informacija o navodno najvećem napadu dronovima na Moskvu – uslijedila je gotovo potpuna medijska tišina. Otvara se pitanje: je li se takav napad uopće dogodio u razmjerima kako je prvotno prikazano?

Prema navodima iz proteklog vikenda, od 14. do 16. ožujka, Moskva je bila meta dosad najvećeg napada dronovima. O tome je izvijestila ruska državna novinska agencija TASS, dok je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin na Telegramu objavio kako je protuzračna obrana oborila 289 ukrajinskih dronova. Informacije o napadima pojavile su se i na pojedinim Telegram kanalima.

Međutim, nakon inicijalnih objava, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama. Nisu zabilježeni podaci o poginulima ili ozlijeđenima, niti su objavljene informacije o oštećenoj infrastrukturi, što je inače uobičajeno nakon napada takvog intenziteta.

Jedina konkretna posljedica trodnevnih napada bili su poremećaji u radu moskovskih zračnih luka. Ipak, ostaje nejasno kako bi tako opsežan napad mogao proći bez vidljivijih posljedica, piše DW.

"Neprijatelj pokušava prodrijeti do samog središta Moskve, uključujući i rezidenciju predsjednika u Kremlju", izvijestio je Radar Plus, Telegram-kanal koji podupire rusku agresiju i prati napade dronova na teritoriju Rusije. Prema tim navodima, između 14. i 16. ožujka u različitim ruskim regijama oboreno je ukupno 540 dronova, od čega 124 u Moskvi i okolici.

S druge strane, ukrajinski Telegram kanali, koji inače redovito objavljuju fotografije i videozapise nastale štete nakon napada na ruske ciljeve, nisu ponudili takve dokaze za ovaj slučaj. Novinari DW-a također nisu uspjeli pronaći relevantan vizualni materijal.

Skepsu dodatno pojačava i ukrajinski OSINT projekt Exilenova+, koji analizira javno dostupne izvore. Njihovi analitičari uspjeli su potvrditi tek pojedinačne napade, uz video materijale iz Labinska u Krasnodarskoj regiji te iz Staraje Ruse u Novgorodskoj oblasti, gdje se nalazi remontni pogon za zrakoplove.

Podaci o razmjerima napada razlikuju se i u službenim izvješćima ruskog Ministarstva obrane. Tako je navedeno da je samo u noći na 16. ožujka oboreno 145 ukrajinskih dronova iznad 13 ruskih regija i anektiranog Krima. Od toga je 53 drona uništeno iznad moskovske regije, dok ih se 46 kretalo izravno prema glavnom gradu.

Naknadno su ruski mediji, pozivajući se na Ministarstvo obrane, izvijestili da je u razdoblju od 24 sata iznad ruskog teritorija uništeno čak 494 drona. Ukupno je, prema službenim podacima, između 14. i 17. ožujka oboreno 183 drona samo u moskovskoj regiji. Takve brojke otvaraju pitanje vjerodostojnosti i potencijalne propagandne dimenzije izvješća.

Za razliku od Moskve, u drugim ruskim regijama zabilježene su konkretne posljedice napada. Guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izvijestio je da je dron eksplodirao u blizini socijalne ustanove u gradu Koroča, pri čemu je pet osoba lakše ozlijeđeno, ali su odbili hospitalizaciju. U Brjanskoj oblasti guverner Aleksandar Bogomas potvrdio je tri ozlijeđene osobe te oštećenje triju kuća i jednog automobila.

"Moglo bi biti riječ o lažnim informacijama ili o velikim pretjerivanjima", izjavio je ruski vojni analitičar Jan Matvejev, komentirajući službena izvješća. Prema njegovim riječima, mogući motivi takvih informacija mogli bi biti političke prirode.

"Takva izvješća mogla bi poslužiti za opravdavanje daljnjih ograničenja interneta", dodao je Matvejev, ističući da se nakon većih napada obično pojavljuje velik broj fotografija i snimki očevidaca. Odsutnost takvih materijala u ovom slučaju može biti povezana s ograničenjima mobilne mreže i interneta u Rusiji. "Ako ljudi nemaju internet i ako Telegram ne radi, dokaza gotovo i nema. No da se dogodilo nešto značajno, ljudi bi ipak našli način da objave materijal. U pravilu se gotovo svi dokazi pojave unutar 24 sata, većina u prvim satima", rekao je.

Neovisni ruski portal Agentstvo usporedio je ovaj val napada s dva najveća u 2025. godini — 11. ožujka i 11. prosinca. U ožujskom napadu, kada je prema službenim podacima prema Moskvi letjelo više od 70 dronova, posljedice su bile ozbiljne: tri osobe su poginule, a najmanje 18 ih je ozlijeđeno. Napad u prosincu, u kojem je sudjelovao 41 dron, nije imao ljudskih žrtava, ali je izazvao značajne poremećaje u radu zračnih luka Vnukovo, Domodedovo, Žukovski i Šeremetjevo.

Unatoč mogućem jačanju ruske protuzračne obrane, ostaje nejasno kako bi najnoviji, navodno najveći napad prošao gotovo bez ikakvih vidljivih posljedica. Na to upozorava i analitičar Kirill Mihajlov, koji ističe: "Ranije je bilo posljedica i nakon napada s manjim brojem dronova."

Zanimljivo je i da se navodni napad vremenski poklopio s ograničenjem mobilnog interneta u Moskvi. Gradske vlasti nisu dale konkretna objašnjenja, no federalne strukture već dulje vrijeme povezuju prekide komunikacija s prijetnjom dronovima.

Na sastanku u Jekaterinburgu 17. ožujka tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu izjavio je da razvoj ukrajinskih dronova čini ranjivima praktično sve regije Rusije. Slične poruke dolaze i iz Kremlja. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da bi ograničenja mobilnog interneta mogla ostati na snazi "onoliko dugo koliko bude potrebno" radi zaštite građana. Predsjednik Vladimir Putin ranije je istaknuo da bi regionalni prekidi komunikacija mogli biti nužni kao mjera zaštite od napada dronovima.

No stručnjaci upozoravaju da takve mjere imaju ograničen učinak. Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society izjavio je za DW da dronovi mogu koristiti mobilnu mrežu za prijenos podataka i korekciju putanje, ali da to nije presudno za njihovo djelovanje.

Moderni dronovi, naime, mogu letjeti unaprijed zadanom rutom i bez pristupa internetu, koristeći satelitsku navigaciju i druge sustave za usmjeravanje.

"Dronovi dakle nastavljaju letjeti zadanim putem i bez interneta", zaključio je čelnik organizacije koja se zalaže za slobodan i otvoren internet u Rusiji.