NELOGIČNOSTI MJERA: Lakše strancu prijeći granicu nego Hrvatu otići u drugu županiju: ‘Tu uopće nema razmjernosti‘

Stručnjaci tek namjeravaju proučiti nove odluke, no već "na prvu" uočavaju više odredbi koje bi mogle biti diskriminirajuće

Posljednje odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite kojima su na drugačiji način ograničena okupljanja te je uvedena zabrana kretanja između županija dovode u pitanje povredu načela jednakosti građana pred zakonom.

Sporne su četiri stvari. Prva se odnosi na tretman osoba koje su unazad tri mjeseca preboljele covid-19, druga na dopuštanje prelaska županijskih granica ako ste unajmili nekretninu, ali ne i ako ste vlasnik nekretnine, treća na različita pravila oko (ne)dopuštenosti okupljanja, a četvrta na derogiranje pravila o maksimalnom broju od 25 ljudi u crkvama samo 24. i 25. prosinca, čime su obuhvaćeni Badnjak i Božić katoličkih vjernika, ali ne i pravoslavnih.

Odluka o zabrani napuštanja županije predviđa iznimku za osobe čije je kretanje nužno zbog posla koji obavljaju, ali ne i za osobe koje su preboljele koronavirus. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kaže da su osobe koje su preboljele zarazu imune i ne mogu ponovo oboljeti, ali mogu zarazu prenijeti drugima.

No, kada se prelazi državna granica i ulazi u Hrvatsku pravila su drugačija. Na web stranicama MUP-a stoje uvjeti pod kojima stranci i osobe koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj mogu ući u našu zemlju. Među ostalim se traži negativan PCR test na covid-19 ne stariji od 48 sati, ili testiranje po prelasku granice i samoizolacija dok se ne dobije negativan test.

A onda slijedi iznimka: "Osobe koje su preboljele covid-19 unazad tri mjeseca izuzete su od obveze pribavljanja negativnog PCR testa i samoizolacije. Za dokaz da su preboljeli covid-19 putnici trebaju imati pozitivan nalaz PCR ili antigenskog testa ili pozitivan rezultat u testu neutralizacije (NT) koji je napravljen unazad tri mjeseca, a stariji od 14 dana ili potvrdu da su preboljeli covid-19 izdanu od liječnika".

• Ako stranac može ući s potvrdom da je prebolio covid-19, onda bi pod istim uvjetima po kojima se odvija međugranični promet trebalo omogućiti promet između županija. Puno veću težinu ima prelazak državne granice, nego što može imati prelazak granice dviju županija u Hrvatskoj koje su administrativne. Teže je razumjeti strože ograničenja unutar Hrvatske za istu kategoriju osoba - kaže Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava i zastupnik Mosta u prošlom sazivu Sabora. Dodaje kako bi na državnoj granici treba biti stroži režim nego na unutarnjim.

- Uvijek treba gledati i načelo razmjernosti, a čini mi se da ovdje nema nikakve razmjernosti. Upitno je različito postupanje odnosno ograničenje prava kretanja u zemlji prema osobama stranim ili našim koje su preboljele covid-19 sa stajališta načela jednakosti pred zakonom - kaže Podolnjak.

Profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Đorđe Gardašević kaže da će temeljito proučiti sve odluke Stožera, ali misli da tu ima puno nejednakosti. - Koja je racionalna osnova za razlikovanja onih koji su preboljeli covid-19? Kako se omogućuju dnevne migracije uz predočenje računa da ste negdje platili smještaj? Ograničenja okupljanja su negdje određena po kvadraturi prostora, a negdje su kriteriji sasvim drugačiji. Ako je lockdown, onda nema kretanja za nikoga - smatra Gardašević.

U oporbi su također vrlo kritični. - Ako osobe koje su preboljele covid-19 i dalje predstavljaju rizik za sebe i za druge, onda to treba jasno reći i na isti ih način tretirati u svim situacijama. U protivnom nastavlja se sa diskriminatornom, kontradiktornom praksom i normalno je da ovakve mjere izazivaju negativnu reakciju kod ljudi. I opet vas pozivam, ujednačite kriterije - poručio je Peđa Grbin, šef SDP-a.

O svemu smo pitali i predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.

- Ustavni sud u pravilu ne reagira po službenoj dužnosti, ali u nekim situacijama, kao što je bilo s radom nedjeljom, može reagirati. Hoće li to učiniti sada, ne mogu reći - kazao je Šeparović dodavši da odluku o tome hoće li Ustavni sud sam pokrenuti postupak ocjene ustavnosti zakona ili drugog propisa odlučuje sjednica Ustavnog suda.