Njemačka i Poljska kreću u akciju koja je dosad bila nezamisliva: ‘Treba nam atomska bomba!‘
Veliki vanjskopolitički zaokret američkog predsjednika Donalda Trumpa nagoni Europu na hitno razmatranje obrambenih alternativa. Među ostalim, tjera Nijemce da razmišljaju o razvoju nuklearnog naoružanja, što je SAD dugo htio izbjeći, piše konzervativni The Wall Street Journal.
Najvjerojatniji budući njemački kancelar, šef demokršćana Friedrich Merz, rekao je da bi Njemačka trebala povesti razgovore o proširenju francuskog i britanskog nuklearnog štita na cijelu Europu. U razgovoru za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, na pitanje treba li Njemačka imati svoj nuklearni arsenal, Merz je rekao da "danas za to nema potrebe". To znači da ideju nije isključio, ukazuje WSJ. Tako je Donaldu Trumpu uspjelo prekinuti dugogodišnji tabu objavom da više neće slati vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini i svojim iznenađujućim okretanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Sigurnosni jaz
Za razliku od Francuske i Velike Britanije, Njemačka se oslanjala na američke vojne baze na svom tlu. Njemačka je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji joj zabranjuje razvoj nuklearnog oružja i sprečava druge potpisnice da joj u tome pomognu. Također se odrekla nuklearnog oružja u ugovoru koji je otvorio put ponovnom ujedinjenju. Američko taktičko nuklearno oružje sada je spremljeno u zračnoj bazi Büchel u zapadnoj Njemačkoj, spremno da ga upotrijebe njemačke zračne snage ako predsjednik SAD-a izda takvu zapovijed, piše WSJ. Washington nije objavio da želi povući trupe iz Europe, no Trump je to pokušao u svom prvom mandatu. Nakon Trumpova vanjskopolitičkog zaokreta nigdje u Europi osjećaj napuštenosti nije opipljiviji nego u Njemačkoj, navodi list.
Najvjerojatniji budući njemački kancelar Friedrich Merz (CDU)
Kako bi popunila sigurnosni jaz, Njemačka ima četiri mogućnosti, kaže analitičar Christian Mölling iz Zaklade Bertelsmann: Amerikanci i dalje održavaju svoje nuklearno odvraćanje na tlu Europe; Europljani preuzimaju američki arsenal na tlu Europe; neki miks tih dviju varijanti; i, četvrto rješenje, da konvencionalnim snagama Europljani pokušaju nadomjestiti američko povlačenje. Sve je to rizično, kaže Mölling.
Macronova ponuda
Merz je s budućim koalicijskim partnerima ovog tjedna dogovorio odustajanje od zabrane zaduživanja u vojne svrhe. Njemački konzervativni zastupnik Thomas Silberhorn kaže da je Rusija ranije prijetila nuklearnom eskalacijom. "Mi Europljani ovu nuklearnu prijetnju moramo shvatiti ozbiljno i suočiti se s njom nuklearnim odvraćanjem. Do sada je to osiguravao SAD, a sada razgovaramo možemo li to organizirati na europskoj razini, s Francuskom i Velikom Britanijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u televizijskom obraćanju ovog tjedna najavio je da će započeti stratešku raspravu o proširenju francuskog nuklearnog štita na europske saveznike.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ovaj tjedan najavio je da će započeti raspravu o proširenju nuklearnog štita na europske saveznike
Macron je i prije nudio takve razgovore, ali su ga Nijemci ignorirali. Ponovio je da je Francuska spremna upotrijebiti svoje nuklearno oružje kako bi zaštitila svoje europske partnere. Francuska i Velika Britanija već imaju minimalno vjerodostojno nuklearno odvraćanje, ali uvijek su radili s američkom podrškom u pozadini, kaže Alexander Bollfrass s Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS). Politolog Maximilian Terhalle još lani je iznio ideju da bi Njemačka trebala ponuditi SAD-u otkup oko 1000 trenutno neaktivnih strateških nuklearnih bojnih glava.
STRAH OD RUSIJE
I Poljska želi atomsku bombu. Donald Tusk: ‘Bili bismo sigurniji‘
I Poljska bi htjela vlastito nuklearno oružje, rekao je premijer Donald Tusk. "Danas je jasno da bismo bili sigurniji da imamo vlastiti nuklearni arsenal, to je nedvojbeno. U svakom slučaju, put do toga bio bi jako dug, morao bi postojati i konsenzus", rekao je Tusk.
Poljska ove godine planira potrošiti 4,7 posto BDP-a na obranu, što je najveći udio u NATO-u, podsjeća britanski The Guardian. Tusk je poručio zastupnicima da bi vojna potrošnja trebala porasti na pet posto BDP-a. Donald Tusk je pred Sejmom objavio da želi veliku i jaku vojsku. U obraćanju parlamentu, rekao je da ukrajinska vojska ima 800.000 vojnika, a Rusija oko 1,3 milijuna. Zato Tusk želi povećati vojsku da bi s rezervistima brojala 500.000 vojnika, umjesto sadašnjih 200.000.
Detalje novog plana obećao je objaviti sljedećih mjeseci.
"Pokušat ćemo pripremiti model do kraja ove godine da bi svaki odrasli muškarac u Poljskoj bio obučen u slučaju rata, tako da ta rezerva bude primjerena potencijalnim prijetnjama", rekao je u Sejmu. Osim organiziranja pričuve, rezervni vojnici prolazili bi intenzivnu obuku da bi u slučaju potrebe i oni bili visokofunkcionalni. Tusk je rekao da i žene mogu proći vojnu obuku, ali "rat je još uvijek u većoj mjeri domena muškaraca".
Donald Tusk je rekao je da pažljivo preispituju francuski prijedlog da uključi Europu pod svoj nuklearni kišobran. Pritom im je od velike važnosti pitanje što to znači u smislu ovlasti. Upozorio je da je Ukrajina napadnuta nakon što se riješila vlastitog nuklearnog arsenala.
Poljska je povećala vojnu potrošnju od ruske invazije na Ukrajinu. Potpisala je ugovore s SAD-om o kupnji naoružanja vrijedne oko 20 milijardi dolara: kupuje 250 borbenih tenkova M1A2 Abrams, 32 mlažnjaka F-35, 96 helikoptera Apache, projektila Javelin i topničkih raketnih sustava. Od Južne Koreje kupuje tenkove K2 i lake borbene zrakoplove FA-50.
Izvor:jutarnji.hr/Foto: AFP
