Njemačka odlučia biti prva vojna sila Europe, ulaganja su enormna, neki slave, neki upozoravaju: ‘Mogli bi se probuditi stari strahovi‘
Prema planovima predstavljenim u utorak, vojni izdaci trebali bi do 2029. dosegnuti 162 milijarde eura godišnje
Njemačka će do 2029. povećati vojnu potrošnju za više od dvije trećine, čime će prestići Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo te se pozicionirati kao predvodnica novog vala naoružavanja unutar NATO saveza, piše britanski Financial Times. Predstavnici najvećeg europskog gospodarstva ovaj radikalni zaokret objašnjavaju strahom od Rusije, kao i pritiskom SAD-a, odnosno Donalda Trumpa, koji od članica traži mnogo više ulaganja nego što je dosad bila praksa.
Dakle, prema planovima koje je u utorak predstavio ministar financija Lars Klingbeil, vojni izdaci Njemačke trebali bi do 2029. dosegnuti 162 milijarde eura godišnje. U tu svotu uključena je i godišnja vojna pomoć Ukrajini od oko 8,5 milijardi eura, što znači da će osnovna vojna potrošnja u sljedeće četiri godine doseći 3,5 posto BDP-a.
Tvornica Rheinmetalla u Unterlüssu
- Moramo biti svjesni da se i Rusija dodatno naoružava. Naša je politička zadaća osigurati da i ubuduće možemo živjeti sigurno u Njemačkoj. Da bismo to postigli, moramo pod hitno nadoknaditi propušteno iz protekla dva desetljeća - upozorio je Klingbeil.
Takav plan predstavlja dramatičan zaokret u njemačkoj politici, a zemlja koja je dugo bila među najslabijim članicama NATO-a ozbiljnije od ostalih je prihvatila cilj ulaganja od 5 posto BDP-a za obranu, koji je zatražio američki predsjednik Donald Trump, a koji bi trebao biti potvrđen na summitu NATO-a u Haagu ove srijede.
Vojnici Bundeswehra
Bez limita potrošnje
Da bi Njemačka mogla izvršiti plan, kancelar Friedrich Merz morao je prije toga omogućiti zaobilaženje ustavnog ograničenja zaduživanja, čime se ostvario prostor za dodatnih 1.000 milijardi eura ulaganja u obranu i infrastrukturu u idućih deset godina. To je ujedno predstavljeno i kao dio šire strategije oživljavanja posustale ekonomije. Nakon što 2027. istekne fond od 100 milijardi eura koji je za vojsku osnovao bivši kancelar Olaf Scholz, nova ustavna reforma omogućit će nastavak neograničenog zaduživanja za potrebe Bundeswehra i potpore Ukrajini. Samo u 2025. iz starog će fonda biti povučeno 24 milijarde eura.
Vojni robot pas ‘Wolfgang‘ i njemačka armija
„Vlada planira više trošiti jer to sada može“, rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg. „Ovi planovi šalju jasnu poruku: kancelar Merz i ministar Klingbeil ozbiljni su u namjeri da preokrenu stanje njemačkog gospodarstva i okončaju praksu oslanjanja na američku vojnu zaštitu. Sama ta poruka može pomoći u jačanju povjerenja.“
Iako je godinama bila predvodnica fiskalne stege u Europi, Berlin sada očekuje da će proračunski deficit porasti na 82 milijarde eura ove godine, u odnosu na 33 milijarde lani, te se dodatno proširiti na 126 milijardi do 2029.
Tvornica Rheinmetalla u Unterlüssu
U sklopu proračunskih planova, vlada predviđa i povećanje ulaganja u infrastrukturu za čak 55 posto ove godine (ukupno 115 milijardi eura). Od toga će 27 milijardi biti povučeno iz posebnog 12-godišnjeg fonda vrijednog 500 milijardi eura, namijenjenog zaobilaženju ustavnog limita zaduživanja. U transportnu infrastrukturu, uključujući željeznice, uložit će se 11,7 milijardi eura.“
Što kažu analitičari?
Lana Puglierin, direktorica berlinskog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), ocijenila je da je riječ o „najvećem strateškom obrambenom zaokretu u poslijeratnoj Njemačkoj“. „Ovo je signal da Berlin napokon preuzima ulogu kakvu mu mnogi saveznici već dugo priželjkuju – ne samo ekonomske, već i vojne sile u Europi“, izjavila je za Die Zeit.
Prof. dr. Herfried Münkler, ugledni politolog s Humboldtova sveučilišta u Berlinu, upozorava kako ulazak u novu eru masovnog naoružavanja nosi rizik da Njemačka ponovno probudi stare strahove u Europi.
Tvornica Rheinmetalla u Unterlüssu
Ulrike Herrmann, ekonomska komentatorica lista taz, kritizirala je, pak, inflaciju vojne potrošnje na štetu javnih usluga.
Kritičari nove njemačke politike također upozoravaju na povezanost s njemačkom industrijom oružja, odnosno kako su proračunski planovi djelomično diktirani interesima koncerna kao što su Rheinmetall i Krauss-Maffei Wegmann.
