Objavljene fotografije plana: Ovako izgleda obrambena linija u sedam slojeva između NATO-a i Rusije
Poljska ima novi plan za obranu od napada iz Rusije. Poljsko ministarstvo obrane u ponedjeljak je predstavilo "istočni štit", operaciju za jačanje istočne granice s Rusijom i Bjelorusijom.
Bit će ovo najveće ulaganje u obranu na istočnom krilu NATO-a još od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine. Dijagram objavljen kao dio političkog dokumenta pokazao je jedan segment planirane “granične zone” koja sadrži barem osam različitih načina obrane: Ogradu, bodljikavu žicu, protutenkovski jarak, ježeve, rudnike, još jedan jarak, sloj vegetacije…
Najavljeno je i pojačanje sustava upozorenja i praćenja, kao i sustava protiv dronova te priprema isturenih operativnih baza.
Dužnosnici su također naveli planove za povećanje sustava upozorenja i praćenja i sustava protiv dronova, kao i pripremu isturenih operativnih baza.
Načelnik Glavnog stožera poljske vojske general Wiesław Kukuła rekao je da će ovaj projekt ojačati otpor Poljske, ograničiti mobilnost neprijateljskih trupa i zaštititi poljske vojnike i civile.
Poljska graniči s Kalinjingradom, ruskom eksklavom na sjeveru. Također dijeli granicu s Bjelorusijom, diktaturom koja se smatra ruskom marionetskom državom koja je pomogla Rusiji u invaziji na Ukrajinu. Južnije, graniči s Ukrajinom, gdje Rusija provodi invaziju punog opsega od 2022.
Poljska ima ogromnu granicu s Rusijom, ali i Bjelorusijom, a plan “istočnog štita” pokrivat će, prema najavi, oko 700 kilometara granice s ove dvije zemlje. Władysław Kosiniak-Kamysz, poljski ministar obrane, rekao je da će rad na jačanju obrane na istočnim granicama započeti ove godine i završiti do 2028. Potpredsjednik poljske vlade procijenio je trošak na 2,56 milijardi dolara. Projekt se provodi u suradnji s baltičkim državama Estonijom, Litvom i Latvijom, s kojima Poljska radi na povećanju sigurnosti u regiji.
Sve četiri ove zemlje bile su pod dominacijom Sovjetskog Saveza i otvoreno su govorile o mogućnosti ponovnog napada Rusije. Poljska i Baltik bili su najiskreniji saveznici Ukrajine, zalažući se za dramatičnije odgovore od većine zapadnih zemalja.
Poljska troši veći postotak svog BDP-a na obranu od bilo koje druge članice NATO-a, uključujući SAD.
