Od aktivizma do biznisa: Tko živi od zagrebačkog proračuna
‘ANTIKAPITALISTI’ ILI NOVA ELITA GRADSKOG PRORAČUNA? - Od Močvare do Domina: Tko uz udruge vodi i privatne biznise?
U javnom prostoru često slušamo o borbi protiv „kapitalizma“, „neoliberalnog modela“ i „privatizacije javnog dobra“. No, kada se zagrebe ispod površine zagrebačke kulturne i aktivističke scene bliske platformi Možemo!, otvara se sasvim drugo pitanje: koliko je ta scena doista antikapitalistička – a koliko je riječ o paralelnom sustavu udruga i privatnih poduzeća koji živi na proračunskom novcu?
Još početkom jeseni prošle godine tjednik Nacional pisao je o aferi „Konzultanti“ i istrazi USKOK usmjerenoj na udruge kojima su u mandatu gradonačelnika Tomislav Tomašević sredstva iz gradskog proračuna narasla za nekoliko stotina posto. Sumnje su se odnosile na moguće fakturiranje usluga preko vlastitih tvrtki – dakle, model u kojem udruga i privatni biznis djeluju u zatvorenom krugu.
Ovaj tekst ne donosi presude. Donosi pitanja.
Močvara: Udruga, tvrtka i rast prihoda
Udruženje za razvoj kulture (URK), poznato po upravljanju Klubom Močvara, godinama je važan akter alternativne scene. Na njegovu čelu je Kornel Šeper, koji je ujedno i direktor tvrtke Močvara d.o.o., čiji je vlasnik upravo – udruga URK.
Prema dostupnim podacima, poslovni prihodi tvrtke porasli su s 88.776 eura (2020.) na 347.719 eura (2024.). Istodobno, gradska vlast udruzi je u dvije godine isplatila više od 309 tisuća eura, a početkom 2025. tvrtka je primila i dodatnih 26 tisuća eura potpore za „razvoj društvenog poduzetništva“.
Je li riječ o uspješnom modelu društvenog poduzetništva ili o sustavu u kojem se brišu granice između javnog financiranja i privatne dobiti?
Kulturtreger i Fronta: Književnost i poslovanje
Miljenka Buljević, gradska političarka iz redova Možemo i predsjednica udruge Kulturtreger, vodi književni klub Booksa. Udruga je vlasnik tvrtke Fronta d.o.o., registrirane na istoj adresi, s djelatnostima od izdavaštva do ugostiteljstva.
U dvije godine, udruga je iz gradskog proračuna primila više od 303 tisuće eura.
Model je sličan: udruga – vlasnik tvrtke – javni novac – tržišne djelatnosti. Pitanje nije smije li udruga imati tvrtku. Pitanje je postoji li jasna i transparentna granica između javnog interesa i privatnog poslovanja.
Restart, K-zona, Bacači sjenki: Umrežena scena
Udruga Restart, uz koju djeluje i tvrtka Restarted d.o.o., u dvije je godine primila više od 231 tisuću eura. K-zona, feministička i LGBT udruga, više od 138 tisuća eura. Bacači sjenki – 141 tisuću eura.
U svim slučajevima pojavljuje se isti obrazac: osobe aktivne u udrugama istodobno su vlasnici obrta ili direktori trgovačkih društava registriranih za širok spektar djelatnosti – od medijske produkcije do savjetovanja i IT usluga.
Je li riječ o modernom kulturnom menadžmentu ili o zatvorenoj mreži u kojoj se javna sredstva prelijevaju unutar istog kruga ljudi?
Domino i Attack: Skokovi u financiranju
LGBT udruga Domino, pod vodstvom Zvonimira Dobrovića, u dvije je godine primila gotovo 453 tisuće eura iz gradskog proračuna. Paralelno, Dobrović vodi i privatne poslovne subjekte, dok njegov partner ima vlastiti obrt i umjetničku organizaciju koja također prima sredstva.
Slično je i s udrugom Attack, koja je u dvije godine primila više od 256 tisuća eura, dok je njezina predsjednica direktorica tvrtki u vlasništvu udruge.
U oba slučaja financiranje je u mandatu aktualne gradske vlasti značajno poraslo.
Ideologija ili interes?
Platforma Možemo! politički se profilira kao alternativa „klijentelizmu“ i „uhljebništvu“. No, podaci o financiranju dijela njima bliskih udruga otvaraju legitimno pitanje: je li Zagreb dobio novi model upravljanja – ili samo novu mrežu raspodjele javnog novca?
Nitko ne spori pravo udruga da sudjeluju u javnim natječajima. Nitko ne spori pravo aktivista da imaju privatne biznise. Ali kada se ideološka retorika o borbi protiv kapitalizma spoji s modelom u kojem ista osoba upravlja udrugom i tvrtkom, a obje posluju uz značajnu potporu javnog proračuna – tada je javni interes tražiti odgovore.
Grad Zagreb nije privatna scena, nego zajednički proračun svih građana.
A pitanje koje ostaje visjeti u zraku glasi: tko doista profitira od „antikapitalizma“?
Izvor:Narod.hr/Luka Šarić
Autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto: privatni album/ilustracija
