Od danas vodi europsku vanjsku politiku: Tko je Kaja Kallas?

Kritičari se boje da je Kallasina nepopustljiva priroda čini pogrešnom za nasljednicu Josepa Borrella, ali saveznici cijene čvrste stavove novoizabrane visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost EU-a.

Jasan stav protiv Putina

Kallas odlično poznaje europsku politiku. Estonska premijerka nije tražena političarka samo na vrhu EU-a. Poznata je po tome što neumorno stvara pritisak na bržu i učinkovitiju pomoć Ukrajini. Također, rezolutno i redovito zahtijeva jasan stav protiv Putina.

Nije ju impresioniralo ni to što je ruski predsjednik protiv nje naredio raspisivanje tjeralice. „On želi da se bojimo. Ali time bismo mu dali ono što želi. Zato se ne bismo trebali plašiti”, rekla je ova 47-godišnjakinja u jednom intervjuu za njemački javni servis ARD. Također je naglasila da će i dalje otvoreno izražavati svoje mišljenje, piše Deutsche Welle.

Kada je objavljeno da se njezino ime nalazi na ruskom popisu traženih osoba, mnogi su joj rekli da je to počasna medalja, rekla je Kallas. I na kraju zaključila: “Očito sam nešto napravila ispravno kada su Rusi tako ljuti na mene.”

To je ostavilo dubok dojam, pa i na europske šefove država i vlada.

Obitelj deportirana u Sibir

Ona nije prva iz obitelji Kallas koja gradi karijeru u Bruxellesu. Nakon proglašenja neovisnosti Estonije 1991. godine njezin otac Siim Kallas je postao ministar vanjskih poslova i financija. Kasnije je kao premijer pregovarao o ulasku Estonije u EU i NATO, a na kraju je postao i europski povjerenik.

Možda je njegova kći upravo zato najprije izabrala jedan drugačiji put i karijeru odvjetnice. No osim odvjetničke karijere, strana joj nije bila ni politička pa je napredovala i u ekonomsko-liberalnoj Reformskoj stranci. Najprije je bila izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a tek onda je postala prva žena na čelu te stranke.

Od 2021. godine je premijerka u zemlji koja graniči s Rusijom i u kojoj živi velika ruska manjina. Njezin stav oko Moskve je pod utjecajem vlastite obiteljske povijesti.

“Kada je Rusija okupirala Estoniju, deportirala je Estonce u Sibir i u zemlju dovela Ruse. I moja obitelj je deportirana u Sibir. Na kraju okupacije ruska manjina je činila 30 posto stanovništva.”

Osobna obiteljska povijest je i njezin poticaj. Kallas kaže da ona predstavlja to što su doživjeli mnogi Estonci i Estonke. Ruski napad na Ukrajinu je kod mnogih stanovnika Baltika promijenio osjećaj sigurnosti i otvorio stare rane. Svojim jasnim riječima Kallas ohrabruje sunarodnjake.

U Estoniji gubi popularnost

Za njezin odlazak u Bruxelles mogli bi postojati i unutarnjopolitički razlozi. Ona je u Estoniji izgubila na popularnosti. Razlog? Krajnje nepopularne mjere štednje.

Osim toga, ugled joj je narušen kada je objavljeno da je njezin suprug Arvo Hallik suvlasnik jedne tvrtke koja unatoč sankcijama i dalje posluje s Rusijom.

Na europskim izborima njezina Reformska stranka je dobila samo 17,9 posto glasova i zauzela treće mjesto.

Dakle, nova zadaća u Bruxellesu dolazi u pravom trenutku i za Kaju Kallas možda je i te kako – dobrodošla.