‘Od Hrvatske je napravio Frankensteina’: Oporba ljuta, ni svi u HDZ-u nisu oduševljeni ovim potezom

Dugo se već u javnom prostoru ozbiljna polemika vodi o promjenama Zakona o izbornim jedinicama, a tu temu premijer Andrej Plenković na sve moguće načine nastoji skriti od javnosti pa je nedavno na brzinu predstavio nove izborne jedince kao praktički gotovu stvar premda je taj njegov prijedlog u javnom prostoru dočekan kritikama, posebice u oporbenim redova. Prije toga u raspravu su se uključili i profesori ustavnog prava sa svih hrvatskih sveučilišta, ali je njihovu inicijativu premijer Plenković odbacio nazivajući ih ljevičarima.

Ipak, nisu ni svi u HDZ-u oduševljeni prijedlogom prekrajanja izbornih jedinica pa podsjećaju da je Plenković taj posao, umjesto profesorima ustavnog prava, prepustio svojem prijatelju, stranačkom doajenu Vladimiru Šeksu, i njegovu posinku Karlu Ressleru. Ressler, prema riječima kritičara, također radi za Plenkovićeve potrebe te je ujedno kao potpredsjednik Europske pučke stranke podržavao srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i njegovu “pročetničku stranku”.

Traži se referendum

Koliko su potiho nezadovoljni u HDZ-u, toliko su glasno nezadovoljni u oporbi, u kojoj tvrde da su izborne jedinice neprirodne i skrojene s ciljem da HDZ-u osiguraju laku pobjedu na izborima, zbog čega su najavili prikupljanje potpisa za referendum kako bi stopirali te premijerove planove. Kritičarima ovog rješenja pridružio se i Gong, u kojem smatraju da su nove izborne jedinice još gore od onih starih, nazivajući prijedlog novog zakona frankenštajnskim. Prema njihovu prijedlogu, cijelu je Hrvatsku trebalo podijeliti na samo šest izbornih jedinica koje bi uvažavale ustavnu jednakost biračkog prava i u kojima bi se birao različit broj mandata, ali su se u HDZ-u ipak odlučili ostati pri tome da se u svakoj izbornoj jedinici, odnosno u njih deset, bira po 14 saborskih zastupnika.

Pojednostavljeno rečeno, HDZ-ovci su promijenili granice izbornih jedinica, ali time nisu riješili stare probleme koje je problematizirao Ustavni sud, već su jednostavno stvorili nove pa se stječe dojam da su se pri formiranju novih izbornih jedinica vodili isključivo političkim motivom. Ustavni sud godinama je ukazivao na to da su izbori u Hrvatskoj jedva ustavni, problematizirajući pritom narušene odnose važnosti glasa po biraču između izbornih jedinica. Sadašnja podjela prema Zakonu o izbornim jedinicama u sukobu je sa Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, poručio je Ustavni sud dodajući da se broj birača između pojedinih jedinica razlikuje plus ili minus pet posto. Rješavanje tog problema Ustavni je sud prepustio Saboru, a predsjednik Ustavnog suda još je prije nekoliko mjeseci napominjao da bi u pitanje došla ustavnost izbora ako se oni ne bi proveli bez promjene izbornih jedinica. “Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010.”, upozoravao je Šeparović.

Nepravedna raspodjela

Na nerazmjer su upozoravali i brojni stručnjaci, uključujući i profesora Gorana Čulara sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. On je proveo istraživanje koje je pokazivalo da su na izborima od 2000. dosad nepravedno raspodijeljena 64 zastupnička mjesta, a na parlamentarnim izborima održanima 2020. HDZ je mogao dobiti tri mandata manje da su kojim  slučajem izborne jedinice bile posložene prema načelu da svaki glas vrijedi isto. U 2020. tri su izborne jedinice imale značajna odstupanja od onih zakonom dopuštenih, a razlika između izbornih jedinica s najmanje birača i onih s najviše iznosila je 15,8 posto prosječne izborne jedinice. U 2022. je osam od deset izbornih jedinica odstupalo od zakonskih propisa, a razlika između najmalobrojnije i najbrojnije jedinice došla je do 27 posto prosječne izborne jedinice. Dvojbe nema – izborne jedinice moraju se mijenjati, no pitanje je koliko se u ovome što nam je predstavljeno mislilo na jednakost svakoga glasa. Oporba osim toga upozorava i na druge probleme, poput regionalnog ustrojstva države, a pritom se pozivaju i na sam Ustavni sud koji je dao uputu kako pri formiranju izbornih jedinica treba izbjegavati fragmentaciju postojećih, odnosno da bi trebalo voditi računa i o administrativnim i o drugim tradicionalnim segmentima poput, primjerice, geografske cjeline.

Prema prvotnoj podjeli, Grad Zagreb bio je podijeljen između prve, druge, šeste i sedme izborne jedinice, dok se novim prijedlogom glavni grad dijeli na prvu, drugu i šestu jedinicu, s tim da u prvu jedinicu osim gradskih četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb istok – Peščenica – Žitnjak, Podsljeme i Trnje spadaju i Velika Gorica te pet općina južno od Zagreba. To pak znači da je Zagreb opet rascjepkan, a istočni i jugoistočni dio nalaze se u drugoj jedinici s Gornjom Dubravom, Donjom Dubravom, Sesvetama i Đulovcem koji se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Neodržive promjene

Gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb zapad, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka jug i Trešnjevka sjever smještene su u šestu jedinicu zajedno s općinom Žumberak, Svetom Nedeljom i Samoborom premda su stručnjaci predlagali da cijeli Grad Zagreb bude jedna izborna jedinica. Da izborne jedinice nemaju previše doticaja s logikom, potvrđuje primjer Islama Grčkog i Islama Latinskog. Naime, Islam Grčki ostao je u devetoj jedinci s većinom Zadarske županije, a Islam Latinski završio je u sedmoj izbornoj jedinici s Kutinom i Siskom premda su ova dva mjesta jedno od drugoga udaljena svega 2,7 kilometara. Zapadni dio Čiova, odnosno općina Okrug koja spada pod Grad Trogir, sada se nalazi u devetoj izbornoj jedinici, a istočni dio otoka nalazi se u desetoj jedinici. Otok Šolta u istoj je jedinici kao Knin, a ne sa Splitom i Bračem. Grad Solin više nije u istoj izbornoj jedinici sa Splitom već je s Kninom i Zadrom, a time Splitsko-dalmatinska županija ostaje prepolovljena te Sinj i dalje ostaje u devetoj jedinici. S Ilokom je u petoj jedinici općina Lipovljani premda su kilometrima udaljeni.

Posebno nezadovoljstvo izazvale su promjene u osmoj izbornoj jedinici u kojoj se nalaze Istra i Grad Rijeka, umjesto Matulja tu je Novi Vinodolski, premda se Matulji nalaze između Istre i Rijeke, no oni po novom ulaze u izbornu jedinicu sa stanovnicima Islama Latinskog koji se nalazi u Zadarskoj županiji i s Kutinom koja se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Pita li se HDZ-ovce koji također nisu zadovoljni ovakvim izbornim jedinicama, dobili smo još veći kaos, a Plenković je, ustupajući ovaj postupak Šeksu, izazvao nemire u unutarstranačkim redovima, u kojima se mnogi žale da se ni s njima o ovoj temi nije dovoljno razgovaralo prije nego što je Plenković s izbornim jedinicama izašao u medije u kojima se HDZ našao na meti kritika.

Kipte od bijesa

Ne čude se tomu HDZ-ovci jer ni njima nije jasno kako se Viškovo našlo u istoj jedinici sa Siskom i zašto Opatija izbornu jedinicu dijeli sa Zadarskom županijom te kako je Bakar završio u istoj jedinici s Petrinjom, dok su Koprivnica i Križevci razdvojeni u dvije izborne jedinice. Sve je to teško spojivo, ali je Šeks očito svoje odradio pa je Kutina završila u istoj jedinici u kojoj se nalazi Pag, što nema logike niti je u skladu s onim što je sugerirao Ustavni sud, zbog čega Plenković može očekivati nove pobune, posebice u Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj su zahtijevali da ih se smjesti u jednu izbornu jedinicu, što se nije dogodilo. Najveći problem u svemu tome jest to što HDZ odbija otkriti tko je točno sudjelovao u radnoj skupini koja je pripremala novi zakon o izbornim jedinicama, a koja se navodno sastala samo dva, tri puta. Govorilo se da su u radu te skupine uz Šeksa i Resslera sudjelovali i ministar pravosuđa Ivan Malenica te osječki župan Ivan Anušić, ali ni to nije službeno potvrđeno pa se stječe dojam da su nove izborne jedinice skrojene nakaradno i netransparentno, što bi mogao biti novi problem u ovoj ionako problematičnoj situaciji.