“Odbijete li sudjelovati u popisu stanovništva, postoji mogućnost kažnjavanja”

O popisu stanovništva, najvećem projektu Državnog zavoda za statistiku koji se provodi svakih deset godina, u Novom danu govorio je bivši ravnatelj DSZ-a Marko Krištof.

“Radi se o najzahtjevnijem statističkom istraživanju i najvećoj aktivnosti bilo kojeg zavoda za statistiku. Radi se o ogromnom poslu i velikom metodološkom te komunikacisjkom izazovu”, rekao je Krištof, dodavši kako je ove godine popis stanovništva još zahtjevniji zbog toga što će se spajati podaci iz različitih izvora. Naime, osim popisivanja građana na terenu, moći će se popisati i sami putem sustava e-građani.

“Popisivanje putem sustava e-građani je prijelaz do potpunog ukidanja popisa stanovništva. Klasični popis moderne zemlje više ne provode”, kaže.
Smatra da će takav način popisivanja biti kvalitetan iskorak.

Do popisa su ostala još tri tjedna, a Krištof ističe kako još uvijek nije poznato previše informacija o popisu – nije provedena ni kampanja koja bi građanima objasnila čemu popis služi te da je ključna stvar da se popišu osobe u njihovom uobičajenom mjestu prebivališta. Nada se, kaže, da je DSZ spreman pružiti sve odgovore.

Što se tiče samog datuma, navodi kako je dobro da je referentni datum pomaknut s tradicionalnog 31. ožujka, kada je epidemija bila jača nego sada. “Druga stvar, da je popis tada proveden, previše bi se politiziralo. Podaci bi bili puno kvalitetniji da se popis pomaknuo mjesec dana, kada bi referentni datum bio 30. rujna”, govori.

Naveo je da je najveći izazov kod svakogh popisa utvrditi stalno stanovništvo: “Kada imate više različith izbvora to je dodatan izazaov. Radi se o popisu osoba, kućanstava i stanova, a ne samo o popisu osoba. Ključna stvar je da li je osoba u referentnom trenutku boravila u mjestu u kojem je popisana.

“Postoji konsenzus među demografima da će nas biti ispod četiri milijuna”

Krištof kaže da je potrebno popisati svo stanovništva. “Ako se i svi članovi popišu putem e-građana, popisivač će trebati doći na vrata zbog potvrde da su svi članovi kućanstva popisani. Utvrde li se razlike, popisivači će trebati utvrditi gdje su razlike.

Odbijete li sudjelovati u popisu, postoji mogućnost kažnjavanja. no nisam siguran na koji način će se ono provoditi.”

Očekuje da će broj popisanih osoba biti manji. “Postoji konsenzus među demografima da će nas biti ispod četiri milijuna. Broj stanovnika bit će najveći izazov. Saznat ćemo koliko je osoba popisano, ali točan broj stanovnika trebat ćemo neko vrijeme pričekati. Europska regulativa kaže da službeni rezultati trebaju biti dvije godine nakon popisa. Konačne rezultate mogli bismo dobiti krajem 2022. godine”, rekao je.

Što popisivači trebaju znati

Krištof kaže da je potrebno educirati oko osam tisuća osoba. “Treba ih educirati i o IT tehnologiji jer će svaki popisivač na terenu imati laptpop. Upoznati ih sa svom metodologijom, objasniti im kako građane potaknuti da daju što kvalitetnije odgovore

Komunikacijski izazov je najveći na popisu stanovništva. Naime, svim stanovnicima treba objasniti da se prikupljeni podaci ne mogu koristiti ni u koje druge svrhe, a kampanje još uvijek nema”, navodi bivši ravnatelj DZS-a.