OGRAĐIVANJE U Europi je sve glasnija ideja da se na vanjske granice postavi žilet žica. Što će učiniti Hrvatska?

Upravljanja migracijama i snažna zaštita vanjskih granica Europske unije bila je glavna tema na summitu Europskog vijeća

Ono što je prije nekoliko godina bila za Europsku uniji crvena crta, financiranje postavljanja bodljikave žice na vanjske granice, sada je ideja koja ima sve veću potporu, piše u subotu Jutarnji list.

Pozivi o ograđivanju žicom vanjskih granica, kako bi se time spriječila masovna ilegalna migracija, ne dolaze samo od krajnje desnice već sve više i od tradicionalnih stranaka centra.

Austrija, zemlja koja je lani najviše bila na udaru ilegalne migracije, otvoreno traži da se novcem EU fi nancira i ograđivanje vanjskih granica žicom. Pritom se prije svega misli na granicu između Bugarske i Turske. Tu ideju otvoreno zastupa i predsjednik Europske pučke strane Manfred Weber.

Iako dosad nije spomenuta vanjska granica Hrvatske prema BiH i Srbiji kao posebno problematična, ako se nastavi val dolazaka preko te rute, i ta će granica postati problem i za RH i za EU.

No Hrvatska, pogotovo kada je riječ o BiH, ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu. Rekao je to u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

Upravljanja migracijama i snažna zaštita vanjskih granica Europske unije bila je glavna tema na summitu Europskog vijeća koji je završen jučer u ranim jutarnjim satima. Nakon sastanaka koje su imali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, gotovo tijekom cijelog dana u četvrtak, tijekom večeri i noći lideri su najviše vremena posvetili upravo migracijama.

Prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, “atmosfera je bila prilično pomirljiva”, ali i dalje postoje velike razlike među zemljama članicama.

Sve se zemlje slažu u načelu da je potrebna bolja zaštita vanjskih granica i veća solidarnost među članicama EU, ali i dalje je teret neravnomjerno podijeljen, piše novinar Jutarnjeg lista Augustin Palokaj.