Ogroman pad turističkih noćenja u ožujku izravna posljedica covida19

U Hrvatskoj je u ožujku boravilo 118,2 tisuće turista ili 75 posto manje nego u istom mjesecu 2019., dok je noćenja ostvareno 53 posto manje, prvi su podaci iz sustava eVisitor koji potvrđuju iznimno negativan utjecaj pandemije covid19 na turistička kretanja, ističe direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

“Utjecaj pandemije koronavirusa na globalna turistička kretanja iznimno je negativan i očekivano je vidljiv i na turističkim rezultatima ostvarenim tijekom ožujka u Hrvatskoj. Turističkog prometa gotovo nema”, iznosi Staničić uz podatke iz sustava eVistor za ožujak i prva tri mjeseca.

Pad noćenja od 53 posto u ožujku ove godine znači da ih je ostvareno 518,2 tisuće, dok je statistika za prva tri mjeseca nešto povoljnija, zahvaljujući boljem prometu u prva dva mjeseca.

Turista je, naime, po eVisitoru, u prva tri mjeseca ukupno došlo 635 tisuća, koji su ostvarili gotovo 1,9 milijuna noćenja, što su u odnosu na isto razdoblje 2019. minusi od 33 i 20 posto.

Ožujak prvi mjesec velikog utjecaja pandemije covid-a 19

Od ukupnih 118,2 tisuće prijavljenih dolazaka turista u ožujku, oko 65 tisuća su bili stranci, što je i 80,3 posto manje nego u ožujku 2019., a ostvarili su 64,5 posto manje noćenja ili gotovo 280 tisuća.

Pritom su najviše noćenja ostvarili domaći turisti odnosno gosti iz BiH, Njemačke, Slovenije i Austrije.

Domaćih je turista bilo 53,3 tisuće, a njihovih noćenja 238,8 tisuća, što je 60,7 odnosno 24,2 posto manje nego u ožujku 2019.

Primjetno je, kako izdvajaju iz HTZ-a, da je većina turističkog prometa u ožujku registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, 72 posto, dok je preostalih 28 posto udjela u nekomercijalnom smještaju ujedno i porast od onoga u istom mjesecu prošle godine.

Naime, u komercijalnom smještaju je sa oko 110 tisuća noćenja zabilježen minus u ovom ožujku iznad 60 posto, dok je u nekomercijalnom smještaju sa blizu osam tisuća noćenja zabilježen porast od 110 posto.

Prerano za ljetne prognoze

S obzirom da turističkog prometa gotovo nema, te da je i neizvjesno kada će se ‘pokrenuti’, jer i u Hrvatskoj, kao i globalno, ovisi o ishodima borbe s pandemijom, Staničić napominje da se sada HTZ bavi izmjenama godišnjeg programa rada i financijskog plana za 2020., te uz dnevnu komunikaciju s predstavništvima u svijetu, domaćim i stranim strateškim i drugim partnerima te međunarodnim turističkim udruženjima nastoje održati prisutnost Hrvatske na tržištima.

“Održavamo prisutnost na tržištima kroz aktivnosti na društvenim mrežama s objavama virtualnih putovanja po Hrvatskoj uz izražavanje podrške i empatije obzirom na trenutno stanje u drugim zemljama”, kaže Staničić.

Naglašava i da je za konkretne prognoze za glavni ljetni dio turističke godine (srpanj, kolovoz i rujan) u ovom trenutku još uvijek prerano govoriti, ali ističe da će se u idućem razdoblju, kad se za to steknu adekvatni uvjeti, intenzivno raditi na promociji i pozicioniranju Hrvatske kao sigurne zemlje.

“Fokus će biti na domaće tržište te na onima kojima su hrvatske destinacije lako dostupne cestovnim pravcima”, otkriva Staničić. (Hina)