OPERACIJA BLJESAK Hrvati sijevnuli sa svih strana: Pogledajte kako su srpske snage pometene u manje od 32 sata
Na današnji dan 1995. godine započela je vojno-redarstvena operacija Bljesak. Tijekom te akcije snage Hrvatske vojske i policije oslobodile su okupirano područje Zapadne Slavonije. Operaciju je, podsjećaju na stranicama MORH-a, odobrio predsjednik Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka zadaću presijecanja Sektora Zapad, uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.
Kako dalje opisuju, operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.
U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
Tko je sve sudjelovao
Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz redova 1., 3. i 5. gardijske brigade, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, 52., 121. i 125. domobranska pukovnija, 104., 105. i 123. brigada HV-a, pripadnici 265. izvidničko-diverzantske satnije, 69. satnija Vojne policije, 505. mješovita satnija ABKO, Sektor specijalne policije, Antiteroristička jedinica Lučko, Specijalna jedinica policije Alfa PU Zagrebačke, Specijalna jedinica policije Omega PU Bjelovarsko-bilogorske, Specijalna jedinica policije Ban PU Križevačko-koprivničke, Specijalna jedinica policije Šap PU Brodsko-posavske, Specijalna jedinica policije Bak PU Istarske, Specijalna jedinica policije Osa PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Policije Ris PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Orao PU Osječko-baranjske, Specijalna jedinica policije Trenk PU Požeško-slavonske, Specijalna jedinica policije Grom PU Karlovačke, Specijalna jedinica policije Tigar PU Ličko-senjske, Specijalna jedinica policije Ajkula PU Primorsko-goranske, Specijalna jedinica policije Poskoci PU Zadarske, Specijalna jedinica policije Delta PU Vukovarsko-srijemske, Specijalna jedinica policije Roda PU Varaždinske, Specijalna jedinica policije Barun PU Krapinsko-zagorske, Specijalna jedinica policije Jastrebovi PU Šibensko-kninske te Specijalna jedinica policije BATT PU Splitsko-dalmatinske.
Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su pak postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna te 201. i 202. topničko-raketne brigade Protuzračne obrane i 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane. Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.
Poginuo Rudolf Perišin
Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MIG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, pukovnik Rudolf Perešin, koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.
U VRO Bljesak sudjelovalo je, inače, oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 su ranjena.
Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad RH Zagreb u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.
Oluja je označila konačan poraz
U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.
Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995., kada je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koje je u državno-pravni poredak vraćeno procesom mirne reintegracije od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. godine.
