OPERACIJA "MILJEVCI" ("MILJEVAČKA OLUJA") 21/22. LIPNJA 1992. GODINE

Petar Sedlar, Ivica Barišić, Ivica Goreta, Milan Novaković, Halid Kopić, Mate Pućo, Nikola Cigić, Ante Škopljanac - ovih osam hrvatskih vitezova položili su svoje živote za slobodu Hrvatske u operaciji Miljevci, 21/22. lipnja 1992. godine, kad je u nepunih 24 sata oslobođeno 108 četvornih kilometara okupiranog teritorija u šibenskom zaleđu i sedam sela s većinskim hrvatskim stanovništvom.

 Operacija je započela ujutro, 21. lipnja 1992. godine, s ukupnim hrvatskim snagama od 520 ljudi. Glavni udar izvršili su dijelovi 113. (šibenske) i 142. (drniške) brigade, a u borbama je sudjelovao i dio 141. (splitsko-kaštelanske) brigade, pri čemu su naši vojnici da bi došli na položaje za napad morali prijeći preko dvije rijeke, kroz dva kanjona i probiti se kroz od neprijatelja okupirani teritorij u duljini od oko 20 kilometara.

Hrvatski bojovnici u akciji uništavanja neprijateljskog tenka

(Adresa slike: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/de/Destruction_of_a_tank.jpg/440px-Destruction_of_a_tank.jpg)

 Većina miljevačkih sela oslobođena je u jutarnjim i prijepodnevnim satima, a zadnje od njih ukupno sedam (Ključ), navečer, oko 20:00 sati. S obzirom na prostor koji je oslobođen (108 četvornih kilometara), bila je to prva od većih i značajnijih operacija hrvatskih snaga, izvedena munjevito, profesionalno i učinkovito.

 Sam Miljevački plato (koji je bio ključna strateška točka), zauzelo je 250 branitelja podijeljenih u 26 borbenih skupina i oni su na dosegnutim crtama bojišnice uspostavili obranu, budući da se očekivao protunapad agresora, koji je i uslijedio dva dana poslije (23. lipnja). Osim po položajima naše vojske, neprijatelj je topništvom tukao i po Šibeniku, Skradinu i drniškoj Zagori, ali zahvaljujući umješnosti, hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, nije uspio u svojim nakanama ponovnog zauzimanja oslobođenog područja.

 Srpski agresor je u ovoj operaciji pretrpio velike gubitke: izgubio je 75 vojnika, uništena su mu 3 tenka, 2 oklopna transportera i 4 kamiona; zarobljeno je: 18 vojnika, 1 tenk, 2 oklopna transportera, 6 haubica, 9 topova, 2 minobacača, 2 POLK 9K11 ("Maljutka" s protuoklopnim lansirnim kompletom) i veća količina streljiva.

Hrvatski dragovoljac s Korzike, Jacques Nicolai ispred prometnog znaka i Širitovcima

(Adresa slike: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5f/Jack_in_Siritovci.jpg) 

 Operacija "Miljevci" odvijala se u vrijeme kad su se već vodile bitke za deblokadu juga Hrvatske (ove su operacije započele 18. svibnja), ali je njezin značaj izuzetan, kako zbog strateškog osiguranja pozicija hrvatskih obrambenih snaga važnih za buduća bojeva djelovanja, tako i u smislu podizanja morala Hrvatskoj vojsci i demoraliziranja neprijatelja.  

 Srpski teroristi su i u ovom dijelu okupirane Republike Hrvatske odbijali svaki sporazum s hrvatskim vlastima, a njihove su postrojbe i diverzantske skupine (potpomognute s JNA/VJ, specijalcima i paravojskom iz Srbije i BiH) kontinuirano kršile primirje uz izvođenje stalnih topničkih napada po širem području Zadra i Šibenika, te paljevine i pljačku kuća i progone preostalih hrvatskih civila - i to je bio jedan od neposrednih povoda za pokretanje ove operacije.

 Kako bi se osigurao uspjeh buduće operacije širih razmjera, diverzanti 113. (šibenske) brigade HV su već 2. ožujka zauzeli selo Nos Kalik (s većinskim srpskim stanovništvom) iz kojeg je bio moguć pristup Miljevačkom platou i obranili ga od napada Kninskog korpusa koji je uslijedio odmah sutradan (3. ožujka) uz uporabu minobacača, te oklopnih i pješačkih snaga. Hrvatska vojska nije napustila ovo strateški važno područje ni nakon pokrenutih pregovora, a sredinom ožujka, na položajima u Nos Kaliku, pripadnike 113. brigade zamijenili su vojnici 142. (drniške) brigade HV. Kroz cijelo vrijeme, (sve dok nije razbijen i poražen 21. lipnja), agresor je nastavio s topničkim udarima u rajonu sela Nos Kalik ali i na druga područja (Zadar, Šibenik, Skradin i okolica), uz teror nad preostalim Hrvatima u selima koja su bila pod njegovom kontrolom.

 Operacijom "Miljevci", u sedam sela i nekoliko zaseoka (područje omeđeno rijekama Krkom i Čikolom i padinama Promine), oslobođeno je oko 1.300 žitelja, potisnute su agresorske snage koje su od jeseni 1991. godine planirale preko ovog prostora prodrijeti na Jadran i osvojiti Zadar i Šibenik - i što je izuzetno važno, stvoreni su uvjeti za daljnji nastavak oslobađanja dijelova Republike Hrvatske koji su bili pod okupacijom.

Video: Operacija "Miljevci" - Muzej Domovinskog rata u Splitu;

 

Zlatko Pinter/PDN