Osigurana milijarda kuna da se liječnicima plati prekovremeni rad

Višegodišnji problem neadekvatnog obračunavanja prekovremenih radnih sati u bolnicama, zbog kojeg su milijuni kuna za zdravstvo nepotrebno curili na sudske troškove i kamate, konačno se rješava. Na prijedlog ministra zdravstva Vilija Beroša Vlada je jučer donijela Odluku o isplati razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

“U cilju rješavanja i okončanja sudskih postupaka i generiranja novih tužbi za prekovremene sate koji su ostvareni u razdoblju prije zaključivanja dodatka III kolektivnom ugovoru i s tim u vezi smanjivanja troškova ustanovama za kamate i daljnje sudske troškove, predlaže se donošenje odluke Vlade RH kojom će se omogućiti isplata razlike iznosa prekovremenih sati u slučaju kada tužba nije podnesena, isplata u slučaju kada je tužbom pokrenut spor radi isplate razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad te isplata po pravomoćnim sudskim odlukama u povodu tužbi radi isplate razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad”, obrazložio je Beroš prijedlog odluke.

Zanemarila se Direktiva EU

Od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine u zdravstvenim ustanovama zanemarila se Direktiva EU o radnom vremenu i kršio se Zakon o radu. Maksimalno je dozvoljeno raditi 180 prekovremenih sati u godini, međutim naše zdravstvo počiva na prekovremenom radu i bez njega ne bi moglo funkcionirati pa nemali broj liječnika ima po tisuću i više prekovremenih sati godišnje. Međutim, dok su prema kolektivnom ugovoru imali dodatke na plaću (postotak od osnovne plaće) za otežane uvjete rada, za iznimnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata te dodatak na znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno doktora znanosti, i ti su se dodaci obračunavali na sate u redovnom radnom vremenu, na prekovremene sate iste dodatke nisu im obračunavali, piše Večernji list.

Tako je dolazilo do apsurdnih situacija. Recimo, liječnik koji operira šest sati od kojih prva dva sata u svojoj redovnoj radnoj smjeni, a ostalo prekovremeno, za ta dva prva sata bude plaćen znatno više jer mu se uračunava znanstvena titula, otežani uvjeti rada i odgovornost za život i zdravlje pacijenta, a za preostala četiri sata bio je plaćen manje, kao da sve navedeno nema. Takvo je stanje od prosinca 2013. godine, kada je postignut kolektivni ugovor za zdravstvo, koji više naruku ide ostalima u djelatnosti, a manje doktorima.

Brojni su doktori tužili ustanove u kojima rade. Krajem 2018. godine, do isteka petogodišnjeg roka zastare, tužilo je oko 4000 liječnika, od kojih je u jednom danu organizirano preko Hrvatskog liječničkog sindikata tužilo njih 500. Preko Hrvatske liječničke komore 1600. Inače, u sustavu je oko 6000 liječnika i oko 1500 specijalizanata, a isplaćuje im se oko milijarda kuna.

Spomenuti dodatak III kolektivnom ugovoru potpisan je lani u svibnju, a tada je krenulo i ujednačeno plaćanje čitavog prekovremenog rada. Isplata razlike do svibnja 2020. ide onima s pravomoćnim presudama, onima koji su u sudskom postupku, a namirit će i one koji nisu tužili.

Novac je osiguran u proračunu za ovu godinu te projekcijama za 2022. i 2023. godinu u iznosu od 200 milijuna kuna, dok će se preostali iznos do 775 milijuna kuna osigurati najkasnije do 31. prosinca iduće godine, a sukladno fiskalnim mogućnostima državnog proračuna, stoji u odluci.

“Milijarda kuna bila je i naša projekcija. Riječ je o bruto iznosu od kojeg se 40% vraća državi, s obzirom na to da mahom ulazi u najviše porezne razrede, tako da i nije toliki izdatak za državu”, napominje dr. Krešimir Luetić, čelnik Liječničke komore.

Sindikat je upozoravao

“To su trebali napraviti prije osam godina ili najkasnije 2018. godine, kada je sindikat upozorio da će doći do masovnih tužbi, odnosno da će troškovi sudskih postupaka i kamata biti enormni. Početkom 2018. godine išli smo dva puta k tadašnjem ministru Kujundžiću i upozoravali na problem. Ukazivali smo da se krši Direktiva EU o radnom vremenu i Zakon o radu, da se radi o ogromnom broju neadekvatno plaćenih radnih sati i htjeli smo izbjeći troškove, međutim nije se ništa poduzelo”, podsjeća dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica Liječničkog sindikata. Napominje da su neke bolnice po pravomoćnim presudama isplaćivale svoje liječnike, a neke su to platile tek kad je pokrenuta ovrha.