OVO JE DAN KADA JE SVE PUKLO: HRVATSKA JE UŠLA U RAT NA PLITVICAMA!

Na današnji dan, 25. ožujka 1991., započeo je niz događaja koji će samo nekoliko dana kasnije eskalirati u otvoreni oružani sukob na Plitvicama – događaj koji će u povijest ući kao „Krvavi Uskrs“ i označiti početak Domovinskog rata.

PLANIRANA POBUNA I POLITIČKA POZADINA

Događaji na Plitvicama nisu bili spontani. Samo nekoliko dana ranije, Skupština općine Knin donosi odluku o „trajnom izdvajanju iz sastava Republike Hrvatske“, čime se otvoreno kreće u proces razbijanja ustavno-pravnog poretka države.

Istodobno, na istoku Hrvatske, pobunjeni Srbi najavljuju isti scenarij za Slavoniju i Baranju, a za političkog lidera biraju Goran Hadžić. Time se jasno vidi koordinirani pokušaj stvaranja paralelne vlasti na više teritorija.

Ključnu ulogu u organizaciji pobune imala je Srpska demokratska stranka, koja je na Plitvicama organizirala tzv. „miting istine“, zahtijevajući pripajanje Nacionalnog parka tzv. SAO Krajina.

Povjesničar Ante Nazor upozorava kako su poruke s tog skupa bile nedvosmislene:Povjesničar dr. sc. Ante Nazor svojedobno je kazao kako je na tom mitingu bilo 15 govornika: “Iz tih govora se jasno vidi što se događa i što se sprema. Svi oni su vrlo jasno poručili da hrvatska policija, hrvatska vlast, nema što tražiti na tom području. Oni govore o SAO Krajini kao jednoj federalnoj jedinici koja sa tzv. Republikom Hrvatskom, kako oni kažu, može pregovarati samo na ravnopravnoj osnovi. Dakle oni već tada praktično to područje smatraju nekim teritorijem neke federalne jedinice odnosno srpske države. Takvo stanje Hrvatska nije mogla tolerirati. Naime to je bila bitna prometnica koja je spajala sjever i jug i njeno presijecanje značilo je i kolaps gospodarstva”.

OKUPACIJA PLITVICA I TEROR NAD CIVILIMA

Situacija se dodatno pogoršava 26. i 28. ožujka kada pobunjeni Srbi, uz pomoć milicije iz Knina, zauzimaju ključne točke na Plitvicama. Na Koranskom mostu podižu barikade sa zastavama „Krajine“ i Jugoslavije.

U operacijama sudjeluje i Milan Martić, tadašnji šef kninske milicije, koji preuzima kontrolu nad policijskom postajom u Titovoj Korenici. Mile Martić i njegova četničja ekipa iz Knina nadzor nad Stanicom milicije Titova Korenica preuzeli su 04. siječnja 1991. godine.

Zabilježeni su brojni incidenti postavljanje eksplozivnih naprava, prijetnje i zlostavljanje nesrpskog stanovništva, te zaustavljanje i maltretiranje putnika.

Posebno je odjeknula činjenica da se sve odvijalo usred turističke sezone u Nacionalni park Plitvička jezera, gdje su strani turisti svjedočili ratnoj atmosferi – što je izazvalo i međunarodni šok.

HRVATSKA REAKCIJA I PRVA ŽRTVA

Hrvatske vlasti nisu mogle tolerirati blokadu ključne prometnice koja povezuje sjever i jug zemlje. Intervencija policije bila je nužna kako bi se uspostavio ustavni poredak, aštitilo stanovništvo i spriječila daljnja okupacija.

U akciji 31. ožujka 1991., tijekom žestokog sukoba s pobunjenim snagama, poginuo je Josip Jović – prvi hrvatski redarstvenik koji je dao život za obranu države.

Njegova pogibija označila je prijelomni trenutak – početak otvorenog rata u Hrvatskoj.

PLITVICE KAO UVOD U AGRESIJU

Događaji na Plitvicama jasno pokazuju da je pobuna bila organizirana i politički vođena, a su ciljevi bili teritorijalno odcjepljenje i stvaranje srpske paradržave i da je Hrvatska bila prisiljena reagirati kako bi zaštitila svoj suverenitet.

Plitvice nisu bile izolirani incident – bile su generalna proba za rat koji će uskoro zahvatiti cijelu Hrvatsku.