OZBILJNO UPOZORENJE IZ POLJOPRIVREDNE KOMORE: Hrvatska bi mogla ostati bez vlastitog mlijeka
ALARMANTNO
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) upozoravaju kako sadašnja otkupna cijena mlijeka nije održiva te smatraju da bi trebala ići prema tri i pol kune s PDV-om, jer cijena mlijeka u Europskoj uniji raste daleko brže nego u Hrvatskoj.
Na sastanku CDG Milk (Civil dialogue group on milk) na kojem je sudjelovala i HPK se raspravljalo o stanju na tržištu mlijeka i otkupu mlijeka u EU.
“U prezentaciji se vidjelo da zemlje iz kojih Hrvatske mljekare najviše uvoze mlijeko, cijena svježeg mlijeka je u prosjeku porasla od 8 do 12 posto u zadnjih godinu dana, dok je cijena mlijeka u Hrvatskoj ostala na istoj razini kroz cijelu 2021. Prosječna cijena mlijeka u Poljskoj u prosincu prošle godine je bila 39 euro centi, a u Hrvatskoj 35,1 euro centi, što znači da su poljski farmeri u prosincu imali 30 lipa veću cijenu mlijeka”, rekao je predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar.
Iz HPK ističu kako je u Hrvatskoj tijekom 2021. isporučeno 428.687.410 kg mlijeka što je za 1,3 posto manje nego godinu prije. Broj isporučitelja mlijeka je pao za novih 500 proizvođača, tako da je hrvatsko mljekarstvo u novu ušlo s tek 3500 isporučitelja mlijeka.
Bez vlastite proizvodnje
“Naše najveće mljekare su najavile povećanje mlijeka u siječnju za 10 lipa, dok bi povećanje u ožujku trebalo biti dodatnih 15 lipa. To je povećanje premalo da bi se održao otkup mlijeka. Naš je stav da otkupna cijena mlijeka treba ići prema 3,5 kune sa PDV-om kao što imaju proizvođači u Italiji, Austriji ili Poljskoj”, kazao je Rešetar.
HPK je nedavno upozorila da sadašnja otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj, uz rast svih troškova proizvodnje i globalne probleme na svjetskom tržištu hrane, nije održiva te da će utjecati na daljnji pad proizvodnje i odustajanje od proizvodnje. Unatoč volji i naporima Ministarstva poljoprivrede da kroz interventne mjere pomognu proizvodnji mlijeka HPK stalno upozorava da je sadašnje stanje neodrživo i da nam prijeti daljnje urušavanje koje može postati i dramatično odnosno da bi u budućnosti Hrvatska mogla postane jedna od rijetkih država bez vlastite proizvodnje.
Podaci Eurostata pokazuju kako su pojedine zemlje znatno povećale proizvodnju otkako je EU ukinula kvote za mlijeko i liberalizirala tržište. U 2020. je isporučeno 5,8 posto više kravljeg mlijeka nego u 2015.
U istom razdoblju proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje kontinuiran pad, s 513,41 tisuća tona u 2015. na 434,22 tisuća tona mlijeka u 2020. Pritom je u Sloveniji količina skoro nepromijenjena, dok podaci za Srbiju pokazuju rast – od 861,81 tisuća tona u 2015. proizvodnja je dostigla 907,66 tisuća tona u 2020. godini.
