PANIKA U RUSIJI Crveni trg već dva tjedna zatvoren, sve se otkazuje, spominje se i nezamisliv scenarij
Neki se pitaju imaju li ruski gradovi uopće dovoljno mehanizacije i ljudi kako bi organizirali parade
Moskvi je trebalo 12 sati da reagira na prošlotjednu eksploziju na kupoli palače Senata na Kremlju. Prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu, toliko je sati prošlo jer je istražiteljima trebalo vremena da utvrde što se dogodilo. Tog su dana prekovremeno radili i moskovski spin doktori. Uoči Dana pobjede, tradicionalnog slavlja pobjede Sovjetskog Saveza nad nacistima koje je postalo simbol ruske invazije na Ukrajinu, Kremlj tvrdi da se trenutno bori protiv moćnog i zlog neprijatelja, piše Politico.
Takav se narativ plasira iz dva razloga - Moskva mora objasniti zašto nakon 14 mjeseci ratovanja nije porazila Ukrajinu te Ruse uvjeriti da im se život neće bitnije promijeniti. Međutim, niz tajanstvenih incidenata, uključujući i eksploziju na kupoli koja se dogodila prošle srijede, pokazuju da ruska snažna fasada pokazuje znakove pucanja. Da je Kremlju sve teže stalno glumiti nepogrešivog snagatora svjedoči i činjenica da su otkazane neke manifestacije koje su se trebale održati u sklopu obilježavanja Dana pobjede.
Dmitrij Peskov
Moskva je eksploziju koja se dogodila u srijedu u 2:00 sati opisala kao pokušaj "kijevskog režima" da ubije ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kada se u srijedu tijekom ranog popodneva obratio javnosti, Kremlj je rekao da na taj pokušaj atentata ima pravo reagirati "kako i kada želi". Ruski predsjednik u trenutku kada je došlo do eksplozije nije bio u Kremlju. Moskva je u četvrtak za eksploziju optužila i Sjedinjene Američke Države. "Jako dobro znamo da se odluke o takvim činovima, takvim terorističkim napadima ne donose u Kijevu već u Washingtonu", rekao je prošlog četvrtka Dmitrij Peskov.
Kijev i Washington rekli su da nisu imali ništa s eksplozijom na kupoli palače Senata.
Prije te eksplozije, krhki spokoj u ruskom društvu nedavno su narušili napad autom-bombom koji se u subotu dogodio u Nižnjenovgorodskoj oblasti, a u kojem je ranjen istaknuti 47-godišnji ruski nacionalistički pisac Zahar Prilepin, padovi dronova, iskakanje teretnih vlakova iz tračnica te najmanje dva požara u skladištima goriva na Krimu. Kremlj je sve te incidente nastojao pomesti pod tepih. Činjenica da je Kremlj u slučaju navodnog pokušaja atentata na Putina spremno prstom uperio u SAD sugerira da želi da Rusi to notiraju i zapamte. Međutim, što će time postići?
Zahar Prilepin
Kao što se moglo očekivati, glavni kremaljski trbuhozborci traže osvetu. Bivši ruski predsjednik i čelnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev zatražio je "fizičku eliminaciju" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Možda će stvari sada zapravo početi", ustvrdila je glavna urednica ruske državne televizije RT Margarita Simonjan. Međutim, informativne emisije na ruskih državnim televizijama nisu emitirale snimku eksplozije na kupoli. Umjesto toga, na programu su se našle uobičajene džingoističke prijetnje.
Politico navodi da je eksplozija još uvijek obavijena velom tajne.
Kremlj je jedna od najbolje zaštićenih lokacija u Rusiji i smatra se da je njegova obrana praktički neprobojna. Povrh toga, zna se da većinu svojih dana provodi na drugim lokacijama. Mnogi su zbog toga pomislili da je eksplozija zapravo djelo ruskih sigurnosnih službi. Moguće je da je navodni atentat na Putina dio borbe sukobljenih frakcija unutar sigurnosnog aparata, a neki smatraju da se njime Zapadu htjelo poručiti da treba prestati Ukrajini slati oružje jer će se ono tobože koristiti za napade na ruski teritorij.
Napad na Kremlj nije bio samo fizički. Putin se prije početka invazije na Ukrajine sa svojim savjetnicima za sigurnost sastao baš u palači Senata. Njezin je simbolizam neporeciv.
Proba povodom Dana pobjede
Bez obzira na to tko stoji iza eksplozije, ona najvjerojatnije neće dovesti do zbijanja redova u ruskom društvu već će mnoge navesti da se zapitaju koliko je Kremlj zapravo siguran.
Eksploziju na kupoli palače Senata uspoređuje se pothvatom 19-godišnjeg Nijemca Mathiasa Rusta koji je 28. svibnja 1987. s avionom Reims Cessna F172P sletio na most Boljšoj Moskvorecki pored Crvenog trga. Bila je to velika sramota za tadašnjeg čelnog čovjeka SSSR-a Mihaila Gorbačova koji je nakon incidenta smijenio niz obrambenih dužnosnika.
Eksplozija će Rusiji otežati obilježavanje Dana pobjede, slavlja trijumfa Sovjeta nad nacističkom Njemačkom koje se tradicionalno upriličuje 9. svibnja.
Vojni mimohodi koji su se trebali održati u više desetaka ruskih gradova otkazani su jer se "ne želi provocirati neprijatelja". Otkazana je i Pukovnija besmrtnih, popularna procesija u kojoj potomci boraca iz Drugog svjetskog rata nose njihove fotografije. Neka su mjesta odustala i od prigodnih vatrometa. Spomenute promjene dvosjekli su mač - Kremlj bi rado da ih Rusi protumače kao potvrdu da ratuju protiv "terorista" no analitičar Abas Galjamov smatra da će se otkazivanjem parada poslati poruka da situacija u Ukrajini ne ide onako kako bi Moskva htjela. Dok otkazivanje masovnih okupljanja nedaleko od ukrajinskog bojišta svakako ima smisla, nema smisla otkazivati ista u Sibiru. Uz to, neki se pitaju imaju li ruski gradovi uopće dovoljno mehanizacije i ljudi kako bi organizirali parade. Povrh toga, Kremlj bi svakako htio izbjeći procesiju u kojoj rodbina ruskih boraca koji su poginuli u Ukrajini na ulicama pokazuje njihove slike.
Proba povodom Dana pobjede
Kako sada stvari stoje, središnja parada koja bi se trebala održati u Moskvi i prenositi na ruskoj državnoj televiziji još uvijek nije otkazana no to ne znači da situacija u glavnom gradu Rusije nije napeta.
Javnost već dva tjedna ne može na Crveni trg, a ni u ulice oko njega.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin zabranio je korištenje dronova nakon eksplozije na kupoli Senata, a isto su napravile i brojne druge ruske oblasti. Uz to, Moskovljani već danima imaju problema s GPS-om.
Mnogo će toga ovisiti i o Putinu. Ruski bi se predsjednik povodom Dana pobjede trebao obratiti javnosti, a ta je manifestacija jedna od rijetkih instanci kada se točno zna gdje se nalazi. Neki kažu da bi zbog eksplozije mogao izostati sa središnje parade, a obraćanje odraditi putem videoveze. Kremlj si zbog trenutnog psihološkog stanja nacije to ne može priuštiti. Šteta koju bi Putinov izostanak prouzročio bila bi golema.
Istovremeno, sama činjenica da se postavlja pitanje smije li se ruski predsjednik pojaviti u središtu Moskve odjeknut će glasnije od čizama 10 tisuća ruskih vojnika koji će stupati Crvenim trgom.
Izvor:jutarnji.hr/Foto:AFP
