Paradoksalna situacija s mirovinama: Sve susjedne zemlje su po ovome bolje od nas

Iako Hrvati i Slovenci imaju najviše mirovine od svih koji su nekoć bili dijelom Jugoslavije, paradoksalna je činjenica da su udjeli mirovina u plaćama, a naročito u bruto domaćem proizvodu sve manji.

Umirovljenici u Hrvatskoj često naglašavaju da teško žive. Visoki životni troškovi, naročito hrane, režija i lijekova, potaknuti inflacijom pritišću njihove tanke kućne budžete. Prosječna je mirovina u rujnu, nakon usklađivanja od 7,46 posto iznosila svega 574,12 eura. Ako se u prosjek ubroje i braniteljske mirovine, koje se isplaćuju po posebnim propisima, prosjek raste na 622,82 eura, piše tportal.

Koliko to jest ili nije dovoljno za život pokazuje i udio mirovina u prosječnoj plaći, koja je za kolovoz iznosila 1324 eura. Prosječna hrvatska mirovina tako čini svega 43,4 posto prosječne plaće, a ako se pridodaju braniteljske mirovine, njihov udio u plaći raste na 47 posto. Po tome je Hrvatska na začelju od svih zemalja u okruženju, koje statistički gledano, imaju niže mirovine, uz izuzetak Slovenije.

Predstavnici umirovljenika upozoravaju na obećanja vlasti o povećanju udjela prosječnih mirovina u prosječnim plaćama na 50 posto.

“U svakom usklađivanju mirovina stvara se sve veći jaz, razlika između plaća i mirovina. Premijer je 2016. obećao udio mirovina u plaći od 60 posto, ali danas je on prema Zakonu o mirovinskom osiguranju tek 43,5 posto. Prema novom obećanju ovih dana, 2028. godine prosječna plaća bit će 1600, a mirovina 800 eura, što daje udio od 50 posto”, upozorio je ranije analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper.

No, vladajući, ali i dio ekonomista ističu rast mirovina, ali i bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednje vrijeme. Treba reći kako su najviše stope usklađivanja mirovina zabilježene upravo prošle i ove godine, a da se gospodarstvo oporavilo nakon dubioza iz 2020. te mu se za ovu godinu predviđa rast od 3,3 posto.

Doduše, umirovljenički predstavnici ističu da mirovine sve više zaostaju za plaćama, a pogotovo za BDP-om, odnosno jednim od glavnih pokazatelja ekonomskog razvoja. To je simptomatično, jer, po riječima ekonomskog analitičara Petra Vuškovića, “potrošnja čini otprilike 60 posto BDP-a i ona je njegov najsnažniji agregat”.

Dakle, između ostalih, i umirovljenici svojom potrošnjom, kakva god ona bila, hrane BDP. Državni zavod za statistiku nedavno je obznanio kako je potrošnja u Hrvatskoj rasla 18. mjesec zaredom, a rast BDP-a uz toliku potrošnju može se pripisati i inflaciji, koja je upravo jedna od posljedica navedenog rasta potrošnje. No, taj je cirkularni proces doveo do toga da Hrvatska ima najniži udio mirovina u BDP-u od susjednih nam država, piše tportal.

Hrvati i Slovenci najlošiji

Uzevši podatke o bruto domaćem proizvodu izraženom u eurima po glavi stanovnika za 2023. godinu (jer su to najsvježiji podaci o BDP-u, izraženi na taj način) te mirovina za rujan ove godine (nakon usklađenja) dolazi se do toga da prosječna mirovina u Hrvatskoj čini svega 2,84 posto BDP-a per capita. Kad se u prosjek ubroji  već spomenute braniteljske mirovine, udio prosječnih mirovina u lanjskom BDP-u (20.239 eura) iznosi 3,08 posto. Kako su u međuvremenu provedena dva usklađivanja, usporedba mirovina s kraja prošle godine i tadašnjeg BDP-a dala bi još lošiji rezultat.

Slična je situacija i u Sloveniji. Iako je riječ o zemlji, koja među analiziranima ima najviše prosječne mirovine (za rujan 898,26 eura) te BDP po stanovniku (lani 30.208 eura), udio mirovina u BDP-u im je također ispod tri posto, točnije 2,97 posto. 

Paradoksalno, zemlje koje imaju slabiji ekonomski standard, odnosno niže mirovine, ali i BDP, imaju znatno bolji udio mirovina u BDP-u. Primjer za to može se naći u Bosni i Hercegovini. Gledajući podatke za Federaciju BiH, uz lanjski BDP koji je po stanovniku iznosio 7518 eura i prosječnu mirovinu za rujan od 369,29 eura, dobije se  udjel mirovine u BDP-u od 4,91 posto. Nešto slabiji omjer, od 4,12 posto zabilježen je u Republici Srpskoj, s obzirom na to da je ondje prosječna mirovina iznosila 302,87 eura, a lani je BDP po glavi stanovnika bio 7356,12 eura.

Siromašnije zemlje socijalno osjetljivije

Crna Gora se također može pohvaliti sličnim udjelima mirovina u plaći. Uz prosječnu rujansku mirovinu od 502,92 eura te lanjski BDP od 11.001 eura, udio iznosi 4,57 posto. Ako se, pak, u obzir uzme novi način izračuna mirovina koji izuzima najlošije godine po uplati doprinosa do četvrtine efektivnog staža, udio mirovina u BDP-u raste na 4,73 posto.

Iako se Srbija ne može pohvaliti visokim mirovinama u odnosu na većinu promatranih zemalja, udio tamošnjih prosječnih mirovina u BDP-u je i dalje viši od hrvatskog i slovenskog. Prosječna mirovina za rujan je u Srbiji iznosila 390,62 eura i viša je samo od one u Republici Srpskoj. Tamošnje je gospodarstvo po glavi stanovnika lani proizvelo roba i usluga u vrijednosti od 10.495 eura. Dakle, udio mirovina u BDP-u je 3,72 posto.

Ovakav “paradoks” se može objasniti na nekoliko načina.

Zemlje koje imaju slabiju proizvodnu vrijednost, odnosno BDP, se obično smatraju siromašnijima, odnosno zemljama s nižim životnim standardom. Takve zemlje često statistički izdvajaju više sredstava za socijalna davanja. No, kad bi zadržale ta davanja na istoj ili približno sličnoj razini, uz veći rast gospodarske aktivnosti, dobili bismo situaciju kakvu sad imamo u Hrvatskoj i Sloveniji. Uz to, primjetno je da zemlje s razvijenijim sustavima dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova imaju niži udio mirovina isplaćenih iz javnog sustava u BDP-u, piše tportal.