Pioniri bespilotnih letjelica – i zaboravljeni vizionari: Hrvatska i dalje bez strateške vizije

HRVATI I DRONOVI: Propuštene prilike i pitanje strateške industrije budućnosti

U jeku globalnih sukoba, a osobito rata u Ukrajini, vojne bespilotne letjelice – popularno zvane dronovi – sve više zauzimaju središnje mjesto u modernom ratovanju. Na popularnom forumu Reddit, jedan korisnik iz Hrvatske potaknuo je zanimljivu raspravu: zašto Hrvatska, koja je još u ranim 90-ima bila pionir u razvoju bespilotnih sustava, danas ne razvija domaću industriju vojnih dronova?

„Može li se Hrvatska pozicionirati kao proizvođač vojnih dronova? Zašto to ne radimo?”, zapitao se korisnik, izazvavši niz komentara i prijedloga. U diskusiji se ubrzo spomenula i poznata osječka tvrtka Orqa, koja već proizvodi napredne FPV sustave i opremu za američku vojsku. „Daj neka prestanu za američku vojsku radit i neka rade za nas!”, poručio je jedan sudionik rasprave, aludirajući na potencijal preusmjeravanja znanja i tehnologije u domaće vojne potrebe.

Među potencijalnim kandidatima za pokretanje takve proizvodnje spomenut je i HS Produkt, poznat po proizvodnji vatrenog oružja. No, komentatori upozoravaju kako bi prijelaz iz proizvodnje „pucaljki“ u sofisticirane vojne dronove bio izuzetno složen i skup proces – i vremenski i tehnološki. „To nije samo proizvodna linija, to je R&D, softver, hardver, senzori, komunikacija…“, navodi jedan korisnik.

Pioniri koji su nestali

Jedan od komentatora podsjetio je da je Hrvatska već u ranim 90-ima, tijekom Domovinskog rata, razvijala vlastite prototipe bespilotnih letjelica. „Mi smo bili pioniri bespilotnih letjelica još 1992-95, onda su d**ili to sve napustili“, piše jedan sudionik rasprave, ogorčen zbog propuštene prilike.

Danas, kada su dronovi postali ključno oružje i alat u mnogim sukobima, pitanje je može li Hrvatska nadoknaditi izgubljeno vrijeme i ponovno se afirmirati u tom sektoru. Neki korisnici smatraju da bi to bilo mudrije i dugoročno isplativije od razmatranja povratka vojnog roka ili slanja mladih ljudi na bojišta.

„Bolje da postanemo sila po pitanju dronova nego da šaljemo ekipu na frontu koje će pokosit DJI Mavic 2 opremljen s bombom“, napisao je jedan korisnik, referirajući se na improvizirane metode ratovanja koje su u Ukrajini postale svakodnevica.

Estetika rata više ne postoji

U raspravi se istaknula i sve surovija priroda modernog ratovanja. Više nema „estetike“ ratova prošlosti – sada dominira tehnologija koja udaljava čovjeka od bojišta. „Rat više nema ni tu temeljnu estetiku gdje idemo muški jedan na drugoga, nego me teška mašinerija komada na dijelove“, zaključuje jedan od sudionika diskusije, citirajući povjesničara Johna Keegana i podsjećajući na iluzije s početka Prvog svjetskog rata.

Što dalje?

Hrvatska posjeduje tehnički kadar, iskustvo i pojedinačne tvrtke koje već razvijaju komponente relevantne za ovu industriju. No, bez jasne državne strategije, investicija i političke volje, malo je vjerojatno da će se domaća proizvodnja vojnih dronova razviti u nešto više od povremenih entuzijastičnih rasprava na internetu.

U vremenu kada se sve više ratova vodi na daljinu, pitanje je jednostavno: hoćemo li opet biti među pionirima – ili samo promatrači?