Plan obnove nakon potresa: 500 nezaposlenih će dobiti posao na javnim radovima
Bude li interesa za javne radove i potrebe da se u njih uključi više nezaposlenih, taj će se broj s vremenom povećavati.
Javni su radovi jedna od mjera za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba koja se provodi u suradnji s općinama i gradovima. Tijekom prošle godine u javne je radove bilo uključeno 2305 nezaposlenih osoba kojima država isplaćuje minimalnu plaću i trošak prijevoza. Radni odnos na taj način traje šest mjeseci, a može se produljiti i na devet mjeseci.
Za javnim su radovima najčešće posezale manje lokalne jedinice u Slavoniji i kontinentalnom dijelu zemlje, a tek treba vidjeti hoće li vlasti Sisačko-moslavačke županije, ali i lokalno stanovništvo, pokazati interes da se na taj način uključe u obnovu. Većina ljudi zaposlena na javnim radovima angažirana je na raznim komunalnim poslovima. Minimalna bruto plaća od ove godine iznosi 4250 kuna, što je na ruke 3400 kuna neto.
Trenutačno je u Sisačko-moslavačkoj županiji zaposleno nešto manje od 42.000 osoba, prema evidenciji HZMO-a, na burzi rada prijavljeno je oko 9100 nezaposlenih osoba, a u županiji ima 50.000 umirovljenika. Hrvatska u prosjeku na jednog umirovljenika ima 1,2 zaposlena radnika, s time što je Sisačko-moslavačka županija uz još nekoliko slabije razvijenih županija područje koje ima više umirovljenika nego zaposlenih radnika. Većinu nezaposlenih, oko 5000, na tom području čine žene. Gledaju li se dobne skupine, više od polovine ljudi bez posla čine stariji od 45 godina. Starijih od 60 godina nezaposleno je u županiji oko 1000, nezaposlenih u dobi od 55 do 59 godina je oko 1400, a u dobi od 50 do 54 godine 1100.
Vlada vjeruje da će svaki drugi radnik zaposlen u Sisačko-moslavačkoj županiji koristiti 4000 kuna državnih potpora za čuvanje zaposlenosti, a ta će se potpora za to područje zadržati koliko god to bude trebalo.
Prema procjeni dobivenoj od predsjednika Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolfa Cvancigera, oštećenja je pretrpjelo ukupno 825 obrtnika u toj županiji te 619 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Procjenjuje se da je oštećeno više od 700 trgovačkih društava od ukupno njih 1350 s područja Siska, Petrinje, Gline, Topuskog, Majura, Hrvatske Kostajnice, Dvora i Dubice, tako da će posla i na uklanjanju uništenih zgrada i na njihovoj obnovi sigurno biti.
Može se očekivati da će svi koji mogu i žele raditi prvo pokušati naći posao u privatnom sektoru i tvrtkama koje će se angažirati na obnovi jer će, među ostalim, biti i bolje plaćeni, pa je pitanje kojom će se brzinom i hoće li se uopće pojedine lokalne jedinice uključiti u državne javne radove.
Program javnog rada po kojemu se donosi ocjena za njegovo financiranje mora se temeljiti na društveno korisnom radu te ne smije biti komercijalan niti uključivati redovit rad poslodavca koji donosi program javnog rada. Projekte javnih radova mogu prijaviti jedinice lokalne samouprave i uprave, ustanove kojima su oni osnivači, neprofitne organizacije i društveni poduzetnici, piše Večernji list.
