PLAN ZA OPORAVAK: Ovo je šest novih mjera Vlade za ublažavanje krize nakon rekordnog pada BDP-a

Najlošije prognoze na kraju su se i obistinile: BDP je u drugom tromjesečju potonuo 15,1 posto i među zemljama EU, prema dosad objavljenim podacima, Hrvatska je zabilježila peti najlošiji rezultat, nakon Španjolske, Francuske, Italije i Portugala.

Povijesno gledano, ovako snažan pad ekonomije Hrvatska nije nikad zabilježila, a podaci DZS-a od 1996. godine pokazuju da je najveći kvartalni pad dosad bio na početku 2009., prilikom izbijanja financijske krize, 8,8 posto.

Zaključavanje ekonomije radi suzbijanja širenja koronakrize rezultiralo je gotovo dvostruko većom stopom pada. Uslijed izostanka predsezone, podaci DZS-a pokazuju da je izvoz usluga pao za čak 67,4 posto. Izvoz robe, pak, smanjen je za 10,4 posto, potrošnja kućanstava 14 posto, a investicije 14,7 posto.

To što je u vrijeme karantene smanjena potrošnja kućanstava i nije neko iznenađenje, ali investicije su potonule više od očekivanja. Od ukupnih investicija u zemlji, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, 52 posto odnosi se na građevinarstvo, a ono je zabilježilo neznatan plus.

Veliki izazovi

- Smatramo da je nabava opreme vodila prema tome da su ukupne investicije pale više od očekivanog. Imali smo i fizičku barijeru što se tiče nabave opreme zbog pandemije - rekao je Marić, poručivši ujedno da nam “predstoje izazovi”.

Od svih sastavnica BDP-a jedini izuzetak predstavlja državna potrošnja koja je povećana za 0,7 posto. Goran Šaravanja, direktor konzultantske tvrtke Imelum, ističe da je najgore prošlo iako će oporavak biti dug i neizvjestan, a on očekuje da će pad BDP-a ove godine biti manji od 10 posto “uslijed boljeg turističkog ljeta od očekivanja”.

No, ne očekuje izraženiji oporavak osobne potrošnje. Pesmističnija očekivanja ima Zrinka Živković-Matijević, analitičarku RBA, koja smatra da posljednja objava potvrđuje da će pad BDP-a ove godine biti iznad 10 posto, a iduće se godine može očekivati rast od samo tri posto.

Ako želi ublažiti pad ekonomije i spriječiti znatnija otpuštanja zaposlenih, kako je rekao ministar financija, pred Vladom su veliki izazovi. Premda je u proljeće lansirala vrlo izdašan paket za očuvanje radnih mjesta, postoji realna opasnost da se nakon isteka mjera mnogi nađu u nezahvalnoj situaciji.

Na pitanje što misli da bi Vlada mogla ili trebala učiniti kako bi spriječila najlošiji scenarij, Živković-Matijević posebno izdvaja “rad na jačanju institucionalnih kapaciteta za povlačenje predviđenih europskih sredstava”.

Prve uplate od dogovorenih oko 22 milijarde eura iz EU očekuju se ove jeseni i taj bi novac trebao ublažiti posljedice koronakrize, ubrzati rast ekonomije i učiniti ga održivijim. No, sada je ključno u kojoj će mjeri Hrvatska biti u stanju ponuditi kvalitetne programe kako bi doista dobro iskoristila taj veliki iznos koji čeka.

Prema Šaravanjinu mišljenju, Vlada bi najviše ublažila pad domaće potražnje kad bi uspjela ubrzati početak infrastrukturnih projekata, odnosno kapitalnih ulaganja koja su u visokoj fazi pripremljenosti, osobito projekte s financijskom komponentom EU, kaže Šaravanja. Pritom dodaje da nikako ne bi trebala izgubiti fokus na strukturnim reformama.

Treći kvartal

Hrvatski BDP, kada se gleda prvih šest mjeseci pao je za 7,8 posto, što je čak i nešto bolje od prosjeka EU gdje pad iznosi 8,3 posto, jer smo imali nešto bolji prvi kvartal, a budući da smo u prvih osam mjeseci zabilježili 53 posto noćenja u turizmu u odnosu na lani, a planiralo se 70 posto pada, u Vladi očekuju da će u trećem kvartalu taj pad biti nešto niži, pa će u konačnici i na kraju godine pad BDP biti nešto manji od planiranog.

- Čak pod teoretskom pretpostavkom da do kraja godine nemamo više nijednog turista, noćenja će biti na razini preko 40 posto od lanjskih što će se odraziti na kretanje BDP-a i korekciju pada i u trećem kvartalu i do kraja godine – kaže posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.

Kada je riječ o daljnjim mjerama za ublažavanje posljedica krize, Vlada računa na izdašna sredstva iz EU za likvidnost gospodarstva, očuvanje radnih mjesta, ali i za reforme i investicije. Prije nekoliko dana dobili smo potvrdu da ćemo iz SURE programa imati na raspolaganju milijardu eura povoljnih zajmova s kojim će Vlada kompenzirati dosadašnji trošak za sufinanciranje plaća za vrijeme lockdowna, ali i za daljnje mjere.

Mjere će, kaže Savić, ići ciljano za djelatnosti koje su najviše pogođene i to u sektoru turizma, ugostiteljstva, prijevoza. S tim će se novcem financirati mjera skraćenog radnog tjedna, do 2000 kuna po radniku. Turistički sektor traži da mjere traju do početka iduće sezone.  

Drugo što se planira, kaže Savić, jest održavanje likvidnosti realnog sektora kroz povoljne kredite Hamag Bicroa i HBOR-a za male i srednje poduzetnike.

- Koncept Covid kredita ide dalje s godinom počeka, pet godina otplate i kamatom od 0,25 posto. Procjena je da ćemo samo u ovoj godini imati 100 do 200 milijuna eura, a kroz dvije godine ukupno od 700 do 800 milijuna eura – kaže Savić.

Najznačajnija sredstva se pak nalaze u mehanizmu za oporavak i otpornost gospodarstva – preko 6 milijardi eura koji se mogu koristiti u iduće tri godine. Države EU u iduća tri mjeseca moraju napraviti nacionalne planove oporavka a kroz taj mehanizam mogu se financirati sve reforme i investicije koje su vezane uz jačanje gospodarstva u pandemiji.

To su projekti zaštite okoliša, infrastrukture, digitalizacije i reforme javne uprave, pravosuđa, a kako doznajemo, Hrvatska je ispregovarala da se sredstva koriste i za obnovu i izgradnju školskih objekata nakon potresa, a isto se pregovara i za zdravstvene objekte, te kulturne.

Rast plaća

- Riječ je o bespovratnim sredstvima s kojima možemo obnavljati zgrade javne namjene, a to je onda prilika za građevinski sektor, ali i za tvrtke koje će opremati škole i bolnice. Možemo pravdati i troškove školovanja na daljinu, opremanja internetom – kaže Savić, te napominje kako je program na snazi već od veljače i kako svi takvi projekti koji započnu mogu se naknadno refundirati.

Tu je i porezno rasterećenje koje stupa na snagu od iduće godine, a koje kroz smanjenje stopi poreza na dohodak i na dobit donosi građanima veće plaće, a poduzetnicima veće prihode, što bi trebalo potaknuti potrošnju. Vlada računa i na pregovore sa sindikatima oko dogovorenog povećanja plaća u javnom i državnom sektoru.

Pregovarat će se, kako doznajemo, o dinamici rasta plaća s obzirom na situaciju. Na stolu će biti ili odgoda na neko vrijeme (dvije godine, primjerice) ili usporavanje rasta (manja povećanja). Vlada želi kompromis, ne želi ništa lomiti preko koljena, a nadaju se da su i sindikati svjesni u kojoj se krizi nalazimo. Želi se ubrzati i investicije. U ovom trenutku preko 20 milijardi kuna teški su projekti koji se financiraju iz EU, a očekuje se i od državnih tvrtki da jače ulažu.