Plenković: Istina o Domovinskom ratu nigdje nije upitna
Premijer Andrej Plenković, odgovarajući na upit Stipe Mlinarića (DP) kada će zatražiti ratu odštetu od Srbije, poručio je u srijedu tijekom saborskog aktualnog prijepodneva da “Vlada radi na toj temi” i istaknuo da istina o Domovinskom ratu nigdje nije upitna.
“Pitanje ratne štete i eventualnih tužbi prema Srbiji je tema koju smo mi podigli na bilateralnoj razini, ministarstva i stručnjaci rade na toj temi, nismo ju smetnuli s uma”, poručio je Plenković.
„Mi ćemo na tom procesu ustrajati i nastojati da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskoj ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno nije nigdje upitna”, dodao je premijer istaknuvši da nisu zaboravljeni ni nestali ni svi oni koji su prošli patnje logora.
“Pošaljite poruku da će agresija doći pred lice pravde, ovdje se ne radi o novcu nego o dostojanstvu žrtve”, pozvao je Mlinarić.
Draganu Jeckov (SDSS) zanimale su su potencijalne demografske mjere navodeći podatak da je u 405 područnih škola manje od 10 učenika i da bi uskoro mogle biti zatvorene.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijale politike Josip Aladrović odgovorio joj je da su kada je riječ o demografiji pred Hrvatskom izazovna vremena, no da Vlada donosi niz horizontalnih politika, te da će do kraja 2021. usvojiti strategiju demografske revitalizacije Hrvatske, kao i da će ekonomska perspektiva biti zalog za demografski rast.
„Siguran sam da ćemo u sljedećem razdoblju imati puno bolje demografske pokazatelje”, istaknuo je Aladrović.
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, odgovarajući Zvonimiru Troskotu (Most) na upit što misli napraviti s HE Lešće koja “mlade šalje u sanduke” puštajući vodeni val, kazao je da su nakon nemilog događaja dane jasne upute da se u koordinaciji s Karlovačkom županijom razradi sustav informiranja svih stanovnika nizvodno od HE Lešće.
Ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman na upit Roberta Jankovicsa (NZ) o granici sa Srbijom na Dunavu kazao je da se pregovori o končanom utvrđivanju hrvatsko – srbijanske granice odvijaju te da je na zadnjoj sjednici komisije u lipnju 2019. u Beogradu zaključeno da postojeća odstupanja katastarskih granica nisu toliko velika da se ne bi mogla barem pokušati uskladiti bilateralnim dogovorom.
Dodao je da se hrvatsko stajalište temelji na međunarodnom pravu i da su područja na lijevoj obali Dunava ukupne površine 115 kilometara, među kojima su i područja Kenđije i Karapandže, Vukovarske i Šarengradska ade, katastarski evidentirana u Hrvatskoj i nad njima Hrvatska ima isključivu građanskopravnu, upravnu, sudsku i policijsku nadležnost.
„Ako se to pitanje ne riješi bilateralno, postoji Međunarodni sud pravde”, kazao je Grlić Radman.
Ministrica fondova EU Nataša Tramišak govoreći o fondovima EU istaknula je da su se novom podjelom na regije povećale bespovratne potpore za sve poduzetnike u Hrvatskoj i u svim regijama. (Hina)
