Plenković objasnio kako Trump gleda na Ukrajinu, najavio velika ulaganja u obranu, čak i tvornicu streljiva: Milanović? Čut ćemo se, nema druge
Predsjednik Vlade govorio je o ekonomskom stanju u Hrvatskoj, inflaciji, mirovinama...
Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros u programu Hrvatskog radija u emisiji ‘A sada vlada‘ i govorio o stanju u Hrvatskoj, ali i u Europi i svijetu.
Premijer Plenković na početku je kazao kako je došlo do velikih promjena u Europi i svijetu nakon pobjede predsjednika Trumpa na izborima u SAD-u.
‘Došlo je do zaokreta politike SAD-a u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu. Predsjednik Trump gleda na dvije ruske agresije na Ukrajinu - onu 2014. i ovu od 2022. - kao dvije agresije koje su se, iz njegovog kuta gledanja, dogodile u vrijeme predsjednika iz Demokratske stranke i on nema taj osjećaj identifikacije s tim ratom kao što su imali demokratski predsjednici već njih krivi za slabost jer se Putin usudio tako prekršiti međunarodna prava za vrijeme njih. Iz Trumpovog kuta gledanja, u njegovo vrijeme Putin nije provodio agresiju‘, rekao je Plenković.
‘Njegova je pozicija da želi biti predsjednik koji donosi mir - i u Ukrajini i na Bliskom istoku - i fokusiran je na unutarnju politiku SAD-a, uspostavljanje carinskih i trgovinskih barijera i za višedesetljetne partnere. I to je njegov fokus uz sve ove ideološke i kulturološke teme koje su dominirale kampanjom.‘
Premijer se osvrnuo i na posjet Zelenskog Washingtonu.
‘Što se tiče posjeta ukrajinskog predsjednika Zelenskog Bijeloj kući, to je bio sastanak pred kamerama koji se na taj način nije smio odviti. Radi se o napadnutoj zemlji. Cijeli svijet pomaže Ukrajini, a on je tamo dobio tretman kao da ne želi mir‘, rekao je Plenković i dodao kako je jasno da Ukrajina želi sigurnosna jamstva tako da Rusija ne pokrene novu agresiju nakon nekoliko godina.
‘Ukrajina se osjeća iznevjereno jer je odustala od svog sigurnosnog programa, a zauzvrat nije dobila zaštitu.‘
‘EU mora imati svoje mjesto za stolom jer je EU Ukrajini dala svu moguću potporu. No ono što nedostaje je to da institucionalni vrh trenutno ne razgovara s SAD-om. Kaja Kallas se nije sastala s Rubiom kad je bila u SAD-u što nije dobro. Događaju se stvari na koje nismo navikli.‘
Naoružavanje Europe
Europska unija je najavila ponovno naoružavanje, a Plenković kaže da će Hrvatska moći pratiti nove financijske zahtjeve.
‘To je tih pet točaka o naoružavanju u sklopu programa koji se zovu ‘Re-arming‘ - ponovno naoružavanje. Ne zaboravimo da je EU projekt mira i ovakvu ugrozu nismo imali od Hladnog rata‘, rekao je Plenković i pohvalio se silnom potporom koju je Hrvatska već dala Ukrajini.
Premijer kaže i kako u Hrvatskoj ništa neće stradati zbog većih ulaganja u obranu.
‘Neće ništa stradati. Mi lovimo korak s razvijenijima a to se radi tako da rasteš. Ako ćemo krajem ove godine doći do BDP-a 94 milijarde eura, a taj rast nam je omogućio veće ulaganje u obranu. Moja je procjena da će taj novi zavjet na razini NATO-a od 2 posto ići do 3 posto i mi ćemo to moći pratiti. A za oni koji kažu zašto se ulaže u oružje a ne u nešto drugo, ja ima kažem da nikad nije bilo većeg ulaganja i u škole i u bolnice.‘
‘Radimo na jačanju obrambenih sposobnost u dva pravca: nabavljamo tuđu vojnu opremu i razvijemo svoju. Vode se već razgovori o tvornici streljiva. To je put prema budućnosti‘, rekao je Plenković.
Odnos s Milanovićem
Što se tiče usuglašavanja stavova s predsjednikom republike Milanovićem, premijer je rekao da će morati razgovarati.
‘Predsjednik države i ja ćemo se čuti, nema druge. Oko ključnih tema smo se razilazili, no dogovarat ćemo se. Vlada je od početka imala poziciju koja je bila u skladu s činjenicom da smo i mi bili žrtve agresije. Politika ove vlade je politika konzistentnosti i kontinuiteta. Ja sam već 9 godina u Europskome vijeću i vjerujte mi nitko ne razumije ovu situaciju u Ukrajini bolje nego mi. Ne postoji lider koji je u svojoj zemlji imao slično iskustvo.‘
Inflacija i mirovine
Što se tiče ekonomske situacije u Hrvatskoj, Plenković je podsjetio na rezultate svoje vlade.
‘Ukupni rast BDP-a je 3,8 posto. Hrvatska je u EU, nakon Malte, druga po rastu BDP-a. Prosjek rasta BDP-a u EU je 0,9 posto, a zemalja Eurozone 0,7. To znači da mi rastemo više nego četiri puta brže od prosjeka EU i više nego pet puta brže od prosjeka Eurozone.‘
‘Učinili smo niz mjera za zaustavljanje inflacije. Stopa inflacije je u prošloj godini bila 2,975. Udio javnog duga u BDP-u nam je 57,4 - nikad manji. Proračunski deficit je 2,1 - potpuno prihvatljivo. Kreditni rejting smo digli na razinu A. Hrvatska nikada nije bila u investicijskom rejtingu i ljudi nas pitaju kako smo to uspjeli.
Mi već četiri godine subvencioniramo gorivo i struju, ne znamo jesu li ljudi toga svjesni. Najviše pomažemo onima kojima je najpotrebnije.
Što se rasta mirovina tiče, premijer je najavio značajno povećanje do kraja mandata.
‘Idemo s nekoliko elemenata Zakona o mirovinskom osiguranju, a cilj je da do kraja mandata prosječna mirovina dođe do 800 eura. Mirovine su i do sada jako rasle‘, rekao je premijer Plenković.
