Plenković: Rješavanje demografskog pitanja od najveće važnosti za opstanak Hrvatske

Rješavanje demografskog pitanja, odnosno odgovor na problem da Hrvatska godišnje gubi grad veličine Makarske, od najveće je važnosti za opstanak i budućnost Hrvatske, upozorio je premijer Andrej Plenković u petak u uvodu 7. sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske.

Premijer je u uvodu sjednice predstavio demografske mjere pokrenute u mandatu njegove Vlade, istaknuvši da je Vlada na početku svoga mandata prepoznala problem negativnih demografskih trendova koji traju zadnjih sedamdeset godina.

Hrvatska godišnje gubi više od 15.000 ljudi

Upozorio je pritom na činjenicu da se u tom razdoblju, uz neprekidno iseljavanje, godišnji broj živorođenih smanjio za tri puta, na današnjih oko 37.000, a broj umrlih blago je porastao, na današnje 53.000.

“To znači da godišnje gubimo više od 15.000 ljudi, ili otprilike grad veličine Makarske, zato je odgovor na to pitanje od najveće važnosti za opstanak i budućnost Hrvatske”, rekao je Plenković istaknuvši da je njegova Vlada prva osnovala ministarstvo nadležno za demografska pitanja, kao i posebno Vijeće za demografsku revitalizaciju.

Demografske trendove pogoršava i ulazak Hrvatske u EU jer je iseljavanje postalo lakše, budući da više nisu potrebne radne dozvole, no Hrvatska nije jedina zemlja EU-a sa sličnim problemom.

“Na europskoj razini za sada ne postoje zajedničke politike koje bi bile usmjerene na rješavanje tog pitanja. To je na određen način prirodno jer su te teme u isključivoj nadležnosti država članica, no problem je horizontalan i zato ga trebamo gledati kroz optiku europskih institucija”, kaže Plenković.

Hrvatska je to pitanje “emancipirala na razini članica EU-a”, pa je inzistiranje na pronalasku rješenja prepoznala i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prihvativši da se kod izrade koncepcije novih resora povjerenika u Komisiji uvrsti i tema demografije, a pitanje demografije stavljeno je na dnevni red strateške agende Europskog vijeća za sljedećih pet godina.

“Zato sam izuzetno zadovoljan što je baš hrvatskoj članici Komisije pripalo mjesto potpredsjednice nadležne za demokraciju i demografiju. To je prvi put u povijesti da jedan povjerenik ima takvu nadležnost i svojevrsna ostavština hrvatske ideje u petogodišnjem mandatu Ursule von der Leyen”, dodao je.

Posebna pozornost poboljšanju standarda obitelji s djecom

Plenković je istaknuo da su u protekle tri godine osobitu pozornost posvetili poboljšanju životnog standarda obitelji s djecom.

Po drugi put je povećan iznos roditeljske naknade za zaposlene roditelje za drugih šest mjeseci – prvi put u srpnju 2017. godine s 2663 kune na 3991 kunu, a od 1. travnja taj će se iznos povećati na 5643 kune.

Povećan je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu s 1663 kune na 2328 kuna. Osim što smo poreznom reformom povećali osobni odbitak 2600 na 4000 kuna, značajno smo povećali osobni odbitak za djecu, naveo je.

Osobni odbitak za dva djeteta povećan je s 5720 kuna na 8250 kuna, za troje djece s 8320 na 11.550 kuna, i to se progresivno uvećava za svako daljnje uzdržavano dijete.

“Ujedno smo s 2500 na 10.000 kuna učetverostručili neoporeziv iznos naknade za novorođenče”, nastavio je dodavši tome mjere za stambeno zbrinjavanje, kojima je omogućeno subvencioniranje kredita za preko 9400 mladih obitelji, u kojima je do sada rođeno više od 1000 djece.

Očekuje da će do kraja mandata Vlade i uz pomoć subvencioniranih kredita i Programa društveno poticajne stanogradnje oko 20.000 mladih obitelji steći vlastiti dom.

Dodaje tome izgradnju i rekonstrukciju 500-tinjak vrtića diljem Hrvatske, u vrijednosti od 1,167 milijarde kuna, te pokretanje produženog rada i uvođenje dodatnih programa u 96 vrtića u koje je uključeno 6400 djece.

Naveo je i osiguranje besplatnih udžbenika svim učenicima osnovnih škola, dodjelu 10.000 stipendija studentima nižeg socioekonomskog statusa i 3000 stipendija za znanstveno-tehnološke studijske programe, kao i snižavanje stope PDV-a na 13 posto za dječju hranu, dječje pelene i auto sjedalice.

“Mlade do 25 godina života u potpunosti smo oslobodili od plaćanja poreza na dohodak, dok smo mladima od 25 do 30 godina smanjili obvezu plaćanja na 50 posto. Donijeli smo mjeru prema kojoj se majkama, prilikom odlaska u mirovinu radni staž povećava za 6 mjeseci po djetetu, čime im se mirovina za svako dijete uvećava za otprilike dva posto”, kaže Plenković, a to je pravo lani ostvarilo 10.189 majki.

“Siguran sam da ćemo kroz novi sedmogodišnji proračun EU-a moći iskoristiti njegov potencijal za provedbu naših mjera. Vjerujem da ćemo sa sve boljom ekonomskom situacijom u zemlji, podizanjem plaća i standarda, u dogledno vrijeme zastaviti trendove iseljavanja i potaknuti povratak naših sugrađana u domovinu”, naglasio je.

Europljani žive sve dulje

Najavio je da će Hrvatska za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a organizirati ministarsku konferenciju na temu “Demografski izazovi i prilike za razvoj i napredak EU-a”.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica istaknula je da trendovi pokazuju da se živi dulje, prema Eurostatu u proteklih 20 godina Europljani žive šest godina dulje.

“Cilj nam je taj trend pretvoriti u novu priliku, stvaranjem novih niša u ekonomiji. Znate da je novi termin ‘silver economy’ – duži aktivniji, zdraviji radni vijek. To bismo htjeli postići”, rekla je.

Što se tiče sve manjeg broja djece, Šuica je najavila da će Komisija raditi na mjerama koje ženama omogućavaju brži povratak na tržište rada, osiguravaju ravnotežu između privatnog i poslovnog života i otklanjaju rizik da žene budu zakinute u napredovanju jer imaju djecu.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković istaknula je da negativni demografski trendovi imaju dugu povijest i ne mogu se promijeniti u kratkom roku. “Potreban je međuresorni pristup, a učinci će se vidjeti tek u budućnosti”, rekla je najavivši da će na sjednici predstaviti prijedlog nove Strategije demografskog razvoja Hrvatske. (Hina)