Počinje HNL. Može li netko konačno skinuti Dinamo s vrha?

Večerašnja utakmica Dinama i Istre 1961 na stadionu Maksimir (21 sat) označava početak nove sezone SuperSport HNL i vrlo izgledni nastavak dominacije Velike četvorke hrvatskog nogometa. Naime, u zadnjih deset godina samo u tri navrata se dogodilo da kraj prvenstva na jednoj od prve četiri pozicije dočeka klub koji ne pripada tom društvu. U sezonama 2014./15. i 2015./16. Lokomotiva je osvajala četvrto mjesto, a u sezoni 2019./20. bila je viceprvak Hrvatske.

Svi ostali klubovi koji su u tom razdoblju okusili HNL, nikada nisu otišli dalje od petog mjesta. Prema tome, već sada je sasvim logično pretpostaviti da je borba za vrh rezervirana za Dinamo, Rijeku, Hajduk i Osijek. Naravno, iznenađenja su uvijek moguća, a nije tajna da i klubovi izvan tog društva imaju svoje ambicije, ali u ovom trenutku je teško vjerovati u drugačiji ishod prvenstva dugog 36 kola.

Doduše, nešto malo manevarskog prostora za ostale nude europski nastupi Velike četvorke, koja žele što duže trajati u međunarodnoj konkurenciji. Zapravo, nije tajna da Rijeka, Hajduk i Osijek sanjaju barem jesen pod okriljem UEFA-inih natjecanja. Dinamo je, pak, taj dio već osigurao i samo je pitanje hoće li ga odraditi u Ligi prvaka ili Europskoj ligi. U svakom slučaju, ne tako davna povijest pokazuje da nuspojavu europskih dvoboja predstavlja neočekivano prosipanje bodova u HNL-u.

Velika prilika

Adresa prvog favorita za osvajanje naslova prvaka i dalje je Maksimirska 128, iako i tu ima dosta otvorenih pitanja, vezanih uz konačni ishod ljetnog prijelaznog roka i trenera. Naime, Sergej Jakirović je prošle sezone potpisao duplu krunu, ali u doba moderne tehnologije i društvenih mreža nije teško primijetiti da dosta modrih navijača još uvijek ne polaže previše nade u njegove stručne kvalitete. Ustvari, nije pretjerano reći da se to odnosi i na dio čelnika Dinama.

Zbog toga nije na odmet podsjetiti da je prije jedanaest mjeseci, nakon što se u žurbi evakuirao s Rujevice, Jakirović najavio da su mu za prave rezultate potrebni jedan prijelazni rok i jedne pripreme. To je ispucao početkom ove kalendarske godine. Sada je odradio druge pripreme na čelu stručnog stožera Dinama, s time da ljetni prijelazni rok traje još nešto više od mjesec dana. Drugim riječima, stiglo je vrijeme za isporuku obećanja s početka mandata.

U slučaju najtrofejnijeg hrvatskog kluba to podrazumijeva osvajanje oba domaća trofeja i plasman u Ligu prvaka. Sve ispod toga može se smatrati neuspjehom jer Dinamo već sada ima osiguran nastup u zadnjoj rundi kvalifikacija za elitu europskog nogometa, i to kao nositelj. Ukratko, Liga prvaka je udaljena dvije utakmice protiv kluba sa slabijim UEFA-inim koeficijentom. Naravno, ni Europska liga ne zvuči loše, ali to bi značilo da je propuštena velika prilika. Osim toga, nije tajna da Liga prvaka donosi više novca.

Što se tiče domaćih natjecanja, tu je sve prilično jasno. Dinamo se kroz zadnjih dvadeset godina pozicionirao kao nositelj kvalitete hrvatskog klupskog nogometa, što znači da uvijek, ali baš uvijek cilja dvostruku krunu. Bolje rečeno, sezona bez trofeja u Maksimirskoj 128 smatra se neuspješnom, baš poput one 2016./17. No, Jakirović se toga ne mora bojati. Naime, u slučaju da ne isporuči ono što se od njega očekuje, sigurno će odletjeti s modre klupe prije kraja sezone.

Promocija mladih

Apsolutno isto vrijedi i za Gennara Gattusa jer svibanj iduće godine donosi dvadesetu obljetnicu Hajdukovog zadnjeg naslova prvaka. Splićani su doveli Ivana Rakitića u senzacionalnom transferu, njegov imenjak Perišić bi se, po logici stvari, trebao dizati u formi nakon konačnog oporavka od teške ozljede križnih ligamenata, a iza Marka Livaja su, kako tvrde dobro upućeni, nikad bolje odrađene pripreme. Prema tome, Gattuso također mora odmah isporučiti kvalitetne rezultate u svim natjecanjima.

Nakon odlazaka Nediljka Labrovića i Marka Pjace, za Rijeku bi se moglo reći da je momčad u nadogradnji, iako je sasvim jasno da se od Željka Sopića očekuju velike stvari. Opet, da se naslutiti da će on imati nešto više kredita od Jakirovića i Gattusa, baš kao i Federico Coppitelli koji je doveden u Osijek kao majstor promocije mladih igrača. Naravno, to ne znači da će mu se tolerirati rezultati na razini prosjeka.

Što se ostalih klubova tiče, teško se oteti dojmu da će im misli biti usmjerene prema očuvanju statusa u elitnom rangu hrvatskog nogometa. Jednostavno, Lokomotiva, Varaždin, Istra 1961, Gorica, Slaven Belupo i Šibenik u ovom trenutku ne djeluju kao momčadi koje bi se mogle umiješati u borbu za četiri vodeće pozicije i pomrsiti račune bilo kome iz Velike četvorke. No, ne treba isključiti mogućnost da nastavak prijelaznog roka donese neko iznenađenje i promjenu rasporeda snaga.

DINAMO

(4-2-3-1)

NEVISTIĆ, 

PIERRE-GABRIEL

THEOPHILE

TORRENTE

OGIWARA

MIŠIĆ

ROG

KAČAVENDA

BATURINA

PJACA

PETKOVIĆ

RIJEKA

(4-1-4-1)

ZLOMISLIĆ

SMOLČIĆ

GALEŠIĆ

RADELJIĆ

BOGOJEVIĆ

SELAHI

PAŠALIĆ

FRUK

JANKOVIĆ

RUKAVINA

IVANOVIĆ

HAJDUK

(4-2-3-1)

LUČIĆ

SIGUR

UREMOVIĆ

ŠARLIJA

MELNJAK

RAKITIĆ

KROVINOVIĆ

SAHITI

PUKŠTAS

PERIŠIĆ

LIVAJA

OSIJEK (4-2-3-1)

ČAVLINA

GUEDES

DUARTE

JELENIĆ

JURIŠIĆ

NEJAŠMIĆ

SOLDO

PUŠIĆ

LIMA

MATKOVIĆ

MIEREZ