POMAĐARENA HRVATSKA: ‘Iskoristili su rat u Ukrajini i preko noći dobili priliku da kontroliraju Hrvatsku’

U posljednje se vrijeme, otkako je krenula ruska invazija na Ukrajinu, sve učestalije se govori o energetici. Sve do prije nekoliko dana glavna tema i među hrvatskim građanima bio je rast cijena nafte, najavljuje se rast cijena plina i električne energije, no bez obzira na te goruće teme, u medijskom prostoru sve se rjeđe pojavljuje resorni ministar gospodarstva i energetike Tomislav Ćorić koji, prema tvrdnjama upućenih, više strahuje za vlastitu poziciju u Vladi i ministarstvu negoli za porast cijena energenata koji će udariti na ionako opustošene budžete hrvatskih građana.

Novo normalno

Kada se govori o energetici, u kontekstu ove priče valja podsjetiti na odluku koju su vladajući donijeli usred koronakrize, a koja je zbog zbrajanja broja zaraženih ostala u sjeni. Naime, tom odlukom dana je suglasnost za ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, drugim riječima izdane su dozvole prvo za istraživanje, a zatim i za bušenje i crpljenje nafte i plina iz sedam eksploatacijskih polja koja se nalaze na sjeverozapadu Hrvatske, odnosno u Zagorju, Međimurju, Posavini, Pokuplju, Podravini i drugim mjestima koja zapravo obuhvaćaju područje veće od 15 tisuća četvornih kilometara.

Odmah nakon donošenja te odluke INA objavljuje da je potpisala tri ugovora za istraživanje i podjelu proizvodnje na kopnu, odnosno na istražnim područjima Drava-03, sjeverozapadna Hrvatska te Dinaridi. Sve to odvijalo se u 2020. godini, a još tada iz INA-e je poručeno da će u slučaju komercijalnog otkrića uslijediti razdoblje eksploatacija ugljikovodika u trajanju od 20 godina. Međutim, treba napomenuti da je Vlada tom odlukom iz ožujka 2020. godine širom otvorila vrata naftnim kompanijama, a za potpisivanje ugovora ovlastila je ministra Ćorića, s tim da su kompanije koje su ušle u biznis s crnim zlatom na hrvatskim poljima uglavnom mađarske, a ako i dolaze iz drugih država, njima opet rukovode Mađari, čiji se poduzetnici u poslovnim krugovima u posljednje vrijeme od početka ruske invazije povezuju s Rusima. Inače je uz INA-u za dva istražna područja Sava-11 i Sava-12 suglasnost dobila tvrtka Crodux derivati u vlasništvu Ivana Čermaka, ujedno jedina hrvatska tvrtka koja se time bavi.

Široka ruka

Suglasnost za po jedno istražno područje dobile su tvrtke Vermilion Zagreb Exploration za područje Sava-07 te Aspect Croatia KFT za istražno područje Sava-06, u ovom konkretnom slučaju govorimo o mađarskoj tvrtki s predstavništvom u Hrvatskoj. U Vladi su objašnjavali kako je riječ o američkoj naftnoj kompaniji Aspect Holdings, dodajući da je Aspect Croatia tvrtka koja je osnovana i posluje u Mađarskoj pa je dogovoreno otvaranje njezina predstavništva i u našoj zemlji. Slučajno ili ne, to je predstavništvo u Zagrebačkoj Ilici 1 otvoreno samo tri tjedna prije nego što je Vlada donijela odluku o eksploataciji. Tvrtka osnivača je Aspect Croatia Korlatolt Felelossegu Tarsasang, a temeljni kapital je tri milijuna forinti. Američka kompanija u osnivačkim aktima nigdje se ne spominje, a kao djelatnosti tvrtke navedeni su svi poslovi koji se odnose na eksploataciju ugljikovodika, prodaju i prijevoz te skladištenje nafte. Osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa inozemnog osnivača je Mađar Szabolcs Toth, dok je zastupnik kompanije također Mađar Davoti Gyorgy. U Budimpešti je pak registrirana kompanija TDE Services KFT koju također zastupa Davoti Gyorgy koji je zastupnik i jedne kompanije na Cipru.

Ranijih se godina najznačajnijom kompanijom unutar INA grupe smatrao Naftaplin za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, koji je ostvarivao ponajbolje rezultate u ovom dijelu Europe, pri čemu su zapošljavali nekoliko tisuća ljudi. Kada se spominje INA, jasno je da je u sklopu te priče nemoguće ne spomenuti mađarski MOL koji je po svemu sudeći u svojem naumu uspio pa su tako praktički došli do likvidacije INA-e, ali i do preuzimanja nabave nafte, kao i do preuzimanja rafinerija, s obzirom na to da se sada strateškim poslovima ionako bave kompanije iz Mađarske jer je istraživanja i podjelu proizvodnje ugljikovodika na tri desetljeća preuzela tvrtka mađarskih vlasnika sklapajući s vlastima u Hrvatskoj ugovore čija se vrijednost mjeri u milijardama.

Stvarni kupci

Druga tvrtka koja je dobila ugovor je Vermilion Zagreb Exsploration koja je osnovana sa 50 tisuća temeljnog kapitala krajem 2014. godine. Iako se i ovdje tvrdi kako je riječ o kanadskoj naftnoj kompaniji Vermilion Energy, priča je nešto drugačija. Naime, osnivač društva je Vermilion Croatia Exploration B.V. iz Nizozemske, a dvije ovlaštene osobe za zastupanje su opet Mađari – Karoly Zsolt Varga i Kenneth Bryan Sralla. Da je mađarski interes za Hrvatsku ogroman i nije neka tajna, nedavno se doznalo da udjele Fortenove od ruskog investitora kupuje Indotek Group Zrt Budapest koja je povezana s Danielom Jellinekom, bliskim mađarskom premijeru Viktoru Obranu i Bohemian Financing ZRT Budapest. No čim se doznalo za to, bivši vlasnik današnje Fortenova grupe, odnosno nekadašnjeg Agrokora Ivica Todorić zapitao se predaju li Rusi svoju hrvatsku koloniju Mađarima. Ujedno je izjavio kako su stvarni kupci izveli zaobilazne strategije ulaganja. “Tjedan dana prije bila je informacija kako Agrokor/Fortenovu preuzima Sandor Csanyi i nekim manjim dijelom PPD. To je realnije, sve drugo su zaobilazne strategije ulaganja.

Još nije jasan razlog prodaje udjela u Agrokoru/Fortenovi, je li to stvarna ili prikrivena prodaja. Isto tako, kupci koji su predstavljeni sigurno nisu stvarni kupci, novac sigurno nije njihov”, kaže Todorić te dodaje da će svakako pratiti razvoj događaja jer je to velika tema. “Ključno je pitanje jesu li preko noći zbog rata u Ukrajini Mađari dobili priliku da u Hrvatskoj zasjednu na stolicu koja kontrolira društveno-politički i ekonomski Republiku Hrvatsku ili samo čuvaju tu stolicu Rusima, ako se provede ova transakcija, to ne može bez učešća Orbana i Csanyija”, naveo je Todorić koji je ujedno analizirao činjenice o Csanyiju naglašavajući kako je on u partnerstvu s Rusima, ali i kako je suvlasnik OTP banke te vlasnik Boonfarm Group Zrt.

Pomađarena Hrvatska

Csanyi je ujedno bio predsjednik NO-a MOL-a i imao je ključnu ulogu u preuzimanju INA-e zbog čega je nerijetko dolazio u Zagreb na čelu pregovaračkog tima za preuzimanje domaće naftne kompanije. “Sandor Csanyi pokušava zaobići javnost kako se ne bi javno eksponirao, u prvom koraku uvlači lažne kupce, a preko OTP banke s Rusima je porobio hrvatsku obalu, kupio je Splitsku i Šibensku banku”, nabraja bivši gazda Agrokora koji smatra da je Csanyijev cilj postati vlasnik hrvatskog dijela Baranje koju kani spojiti s mađarskom Baranjom koju već sada posjeduje. “Sandor Csanyi, Orban i Rusi i dalje stoje iza preuzimanja Agrokora, samo u skladu s njihovim načinom djelovanja, u prvom redu to su manipulacije, zaobilazne strategije i ulaganja”, uvjeren je Todorić koji smatra kako je potpisani ugovor o prodaji Fortenove korak prema tome da bogati Mađar Csanyi i Orban “pomađare Hrvatsku”, a za što im se mogućnost otvorila nakon novonastale ruske vojne agresije u Ukrajini.