Porez na vikendice stiže – evo kako ga umaknuti!
U smislu Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.; dalje u tekstu: ZLP) kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Iznimka su gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je njeno korištenje povremeno ili sezonski. Nekretnina koja se ne koristi povremeno ili sezonski ne smatra se kućom za odmor. Navedeno znači da se kućom za odmor ne smatra nekretnina koja se koristi tijekom cijele godine (neovisno o načinu njenog korištenja odnosno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u najmu ili zakupu tijekom cijele godine), a ni nekretnina koja se uopće ne koristi (bez obzira na činjenicu da je pogodna za stanovanje). Dakle, za utvrđivanje statusa kuće za odmor od odlučnog je značaja činjenica koristi li se ta kuća povremeno ili sezonski ili ima drugu namjenu.
Stiže porez na vikendice, ali postoji trik kako ga izbjeći: Potreban vam je samo liječnik?
Porezna uprava poziva građane da do 31. ožujka 2024. prijave svoje nekretnine za odmor. Ako to ne učine, gradovi i općine će to učiniti umjesto njih. Na snagu je stupila nadopuna zakona o porezu na kuće za odmor, prema kojem bi svaki grad ili općina trebali naplaćivati taj porez.
Prema informacijama Porezne uprave, 303 gradova i općine, uključujući Split i Zadar, odlučili su zadržati postojeće oporezivanje. 13 jedinica lokalne samouprave smanjilo je iznos poreza, dok je 240 njih povećalo porezno opterećenje. Najveće porezno opterećenje od pet eura po četvornom metru za vikendice uveli su Zagreb, Rijeka, Šibenik, Dubrovnik i Mljet.
Porez na kuće za odmor moraju plaćati vlasnici apartmana, fizičke ili pravne osobe, te građani Hrvatske ili EU-a. Vlasnici apartmana od sada moraju plaćati dva nameta: porez na kuću za odmor i paušal po ležaju.
Filip Brkan, vlasnik agencije za nekretnine Imperium Immobiliare, ističe da "da bi netko dokazao da kuću ne koristi za odmor, mora imati dokaz o prebivalištu na toj adresi i primati račune od komunalnih poduzeća, ali i potvrdu liječnika opće prakse, iz koje će biti vidljivo da tamo stanuje i kod njega/nje dolazi na preglede."
Zakon ne predviđa kazne za one koji ne prijave svoju nekretninu. Točan broj iznajmljivača u kontinentalnoj Hrvatskoj provest će jedino Zagreb, pretpostavljajući da je njihov broj u glavnom gradu mnogo veći od onoga koji je dosad plaćao porez na kuću za odmor. Zagreb bi, provođenjem ovog poreza, mogao uprihoditi gotovo 20 milijuna eura.
Izvor:Portal dnevnih novosti
Autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto: fah/ilustracija
