Posljedice pandemije na psihu djece: U Klaićevoj 30 posto više pacijenata

Prošlog tjedna pratio se veliki uspjeh liječnika iz dječje bolnice u Klaićevoj koji su nakon čak 16 operacija uspjeli spasiti život malene djevojčice koja je imala samo dva posto šanse da preživi s obzirom na težinu ozljeda. O Klinici za dječje bolesti Zagreb u Novom danu govorio je ravnatelj Klinike Goran Roić.

“Moram se zahvaliti svim medicinskim djelatnostima, unatoč svim ovim okolnostima, ne samo covida, nego i potresa koji je na bolnicu ostavio veliki trag, sve se medicinske djelatnosti odvijaju i dalje. I ovaj zadnji uspjeh s malom Anđelom koja je došla pred više do pet mjeseci s izuzetno teškim ozljedama šest organskih sustava, ali hvala bogu, završilo je tako da je otpuštena kući kao zdravo dijete”, rekao je Roić.

Kaže da Klinika ide u korak sa stupnjem razvoja europske i svjetske medicine.

“Naš problem je problem daljnjeg razvoja, znate za projekt Nacionalne dječje bolncie. U Klaićevoj smo kontinuirano od 1951., napravila je svoju veliku misiju i mogu reći da je postala brend, no jednostavno smo prerasli kapacitete same bolnice i infrastrukturne kapacitete. Mislim da je jedino rješenje, jedini način kvalitetnog daljnjeg rada, razvoj nove Nacionalne dječje bolnice”, rekao je Roić.

Nova bolnica u Blatu trebala bi biti dovršena 2028. Projekt je to o kojem se dugo priča.

“Godinama se priča o planu i potrebi. Završena je opsežna sutdija izvodljivosti koja je pretpostavka za sve daljnje korake. Sve ovisi o nama, sinergiji grada i države i čitave društvene zajednice da privhati taj model i da ta bolnica postane realnost”, kaže Roić.

Kada je u pitanju covid, iako djeca obično budu asimptomatska ili imaju blažu kliničku sliku, Roić ističe da ne treba ignorirati covid kod djece. Mnogi roditelji pak dvoje cijepiti svoje dijete ili ne.

“Stav HZJZ-a i struke je da se podupire cijepljenje i u tim dobnim skupinama, posebno kod kroničnih bolesnika, kod onih koji imaju rizične faktore, kod djece koja žive u zajednici i ne mogu se izolirati od drugih članova obitelji koji su rizični ili imunokompromitirani. Ako gledamo s javnozdravstvenog epidemiološkog aspekta, djece kao mogući rezervoar širenja infekcije, treba sagledati i utjecaj cijepeljenja te populacije na suzbijanje epidemije”, rekao je Roić.

Imaju li djeca koja zbog covida završe u bolnice trajnije posljedice?

“Još uvijek ne znamo sve činjenice o mogućim kasnijim komplikacijama. Ima sada naznaka da ima nekih posljedica na zdravlje koje zahtijevaju i daljnje praćenje i zdravstvenu skrb. No htio bih istaknuti, naš zavod za psihijatriju i psihološku medicinu, mi smo 30-ak posto više pacijenata imali u ovom periodu. Očito su uvjeti života rada koje nosi covid, ostavili posljedice ne samo na fizičko zdravlje, nego i psihu djeteta. Općenito su to tjeskoba, nemir, zatvorensot, promjena ponašanja u odnosu na ranije… Dugo je sve ovo trajalo, logično je da je ostavilo posljedice”, odgovorio je Roić.