Posljednja godina s 339 naplatnih kućica: Uvodi se sustav vrijedan 100 mil. eura, a moći će proći 3000 auta po satu

I dalje će se plaćati po prijeđenom kilometru autoceste

I posljednjeg turističkog vikenda u kolovozu promet je pojačan, i to u oba smjera, i prema unutrašnjosti i prema moru. Vozači su se morali naoružati strpljenjem jer se jučer mjestimično vozilo u kolonama, a kraća čekanja bila su i na naplatnim postajama Lučko i Demerje u Zagrebu.

Hrvatske autoceste naplatile su do polovine kolovoza gotovo 30 milijuna eura cestarina, osam posto više nego lani u isto vrijeme, prema zadnjim podacima. Uz to je 41,3 milijuna vozila prošlo hrvatskim autocestama od početka godine do unatrag desetak dana, 12 posto više nego lani. Na vrhuncu sezone, usput, kroz neke od 399 naplatnih kućica prođe i 300 vozila u sat vremena, prema podacima.

Rekordni prihodi

Očekuje se da će ovogodišnji prihodi HAC-a, koji upravlja s 1100 kilometara autoceste (još 200 kilometara drže Bina Istra i Zagreb - Macelj), nadmašiti lanjske rekordne od ukupno 398 milijuna eura, i to za 10 posto. No, ono što se često javlja kao pitanje jest - može li se od hrvatskih autocesta zaraditi više? Susjedi Slovenci, usporedbe radi, s upola manje kilometara autoceste, 605 km, sustavom vinjeta ostvaruju značajno više prihoda, oko 450 milijuna eura godišnje. Slikovito, Hrvatska svaki metar autoceste u godini dana naplati 300 eura, Slovenci višestruko više, 740 eura.

Da se o sustavu vinjeta i ne razmišlja, potvrdio je nedavno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kad je najavljivao uvođenje novog sustava naplate cestarina. Sustavom vinjeta, ukratko, vozač plaća neograničenu vožnju u određenom vremenu, a sustavom kakav mi planiramo uvesti i dalje bi se plaćalo po prijeđenom kilometru.

Ideja je, naravno, kaže Butković, ubrzati promet, maknuti naplatne kućice i doskočiti prometnim čepovima u sezoni.

"Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model ‘plati koliko voziš‘ umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja", izjavio je Butković.

Iz HAC-a su najavili da bi ova godina potencijalno mogla biti zadnja godina modela naplate preko naplatnih kućica.

Od iduće godine planira se postupno uvođenje novog modela elektroničkog plaćanja cestarine bez zaustavljanja, projekta teškog oko 100 milijuna eura, koji bi u potpunosti trebao zaživjeti do 2025.

Taj model naplate, dakle, ne bi se temeljio na sustavu vinjeta, kao što to imaju susjedi Slovenci, nego sustavu kamera koje bi, uz tablicu vozila, bilježile boju, obujam, profil vozila i procjenu očekivanog vremena prolaska. Naplata će se obavljati preko uređaja ENC i sustava ALPR, točnije svi korisnici će se morati registrirati u sustavu preko registarske oznake.

Butković je objasnio da to znači da više neće biti rampi i naplatnih kućica, da će vozači imati poseban račun s kojeg će se skidati sredstva ulaskom i izlaskom s autoceste.

Zbogom gužvama

"Više nema rampi, nema gužvi i cilj je povećati promet na autocestama. Novi sustav bi mogao omogućiti prolaz i do 3000 vozila u sat vremena", rekao je.

Ne slažu se svi stručnjaci s tim modelom. Recimo, Ivan Dadić, professor emeritus i bivši dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, nedavno je za Euractiv rekao da jedino vinjete mogu spriječiti gužve na autocestama. Prema njegovu mišljenju, planirana tehnologija je preskupa u usporedbi s vinjetama, a i koristi bi od vinjeta bile višestruke: potaknule bi turistička putovanja i korištenje ostalih usluga na autocestama.

Iz HAC-a su procijenili da bi vrijednost uvođenja novog sustava naplate mogla biti oko 100 milijuna eura.

Trećina iz fonda EU

Međutim, ponude koje je deset tvrtki dostavilo HAC-u prije mjesec dana kreću se od 80 milijuna eura do gotovo 250 milijuna eura. Tako su najjeftiniju ponudu od 80 milijuna eura dali iz slovačke tvrtke SkyToll i TollNet​, koja je slične sustave radila u Slovačkoj, Češkoj, Urugvaju i Rusiji.

Nešto skuplja je austrijska tvrtka Kapsch Traffic s 90 milijuna eura, isto koliko nudi i kineska CTFO Jeton Technology. Među ponuđačima su i tri hrvatske kompanije King ICT, Končar Digital i Ericsson Nikola Tesla. Od njih tri najviše traži Ericsson, oko 220 milijuna eura za novi sustav, slijedi King ICT s oko 190 milijuna eura, te Končar Digital s 96 milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu od 244 milijuna eura predala je španjolska tvrtka SICE​. HAC ima 90 dana da izabere najbolju ponudu. Dvije trećine će se financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Mobilne jedinice

Na kraju, novi sustav naplate uključuje ukidanje 339 naplatnih kućica na ukupno 77 ulaza i izlaza s autoceste. Tamo sada radi oko 900 radnika, prema riječima predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) Anđelka Kasunića. Trećina bi trebala u mirovinu, a ostali radnici na naplatnim kućicama, prema Kasunićevim riječima, ne bi trebali postati višak, nego dobiti nova zaduženja, poput rada u tzv. mobilnim jedinicama, koje love neplatiše i naplaćuju kazne

. Prema sadašnjim informacijama, kazna za prekršitelje, koji se ne bi registrirali prilikom ulaska na autocestu, iznosila bi sto eura plus cestarina, ali moguće je da će do konačnog prijedloga zakona biti i povećana.