Povratnici Hrvatskoga Podunavlja: Blokada UNPROFOR-a bila je najveća pobjeda hrvatskih prognanika

U organizaciji Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja obilježena je 27. obljetnica početka blokade zaštitnih vojnih snaga Ujedinjenih naroda UNPROFOR-a (akronim od engl. United Nations Protection Force: Zaštitna snaga UN-a). Kroz 46 dana, počevši 1. srpnja 1994.  hrvatski prognanici provodili blokadu na tadašnjim punktovima u Nemetinu i na Biljskoj cesti u Osječko-baranjskoj županiji te u Lipovcu, Nuštru i Vinkovcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Na Biljskoj cesti kod Osijeka obilježavanju najveće i najznačajnije akcije hrvatskih prognanika tijekom Domovinskog rata nazočili su predstavnici Grada Osijeka Stjepan Viduka i Darko Nađ. Koordinaciju branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije predstavljao je brigadir Antun Blažević, a obilježavanju su nazočili i predstavnici nekoliko braniteljskih udruga te tadašnji povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Baranju Marko Kvesić.

Kod spomen–obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće za preko 200 ubijenih civila na području Baranje u vrijeme dok je to područje bilo pod „zaštitom“ UNPROFOR-a.

„Evo i ove godine okupili smo se na ovome mjestu da se prisjetimo prije svega naših sugrađana koji su mučki ubijeni praktično pred očima međunarodnih vojnih snaga za koje smo vjerovali da su došli zaštititi tada okupiranu Baranju i ostale dijelove naše Županije. Okupili smo se da se ne zaborave naše akcije kakve se nikada u povijesti sve do danas nisu dogodile nigdje u svijetu”, rekao je između ostaloga Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

“Najvrjednija humanitarna akcija u Europi 20.-og stoljeća”

Marko Kvesić je podsjetio da blokada pripada najvrjednijim humanitarnim akcijama u ratu u Hrvatskoj. “Blokada koju su proveli hrvatski prognanici nad takozvanim zaštitnim vojnim snagama Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) – koji su kontrolirali okupirane dijelove Hrvatske u kojima je početkom devedesetih proveden potpuni etnički progon Hrvata i niz drugih najtežih zločina – spada među najvrjednije humanitarne akcije u ratu u Hrvatskoj i Europi u dvadesetom stoljeću.”

“Blokada je, međutim, gotovo nepoznata, nije analizirana i uopće nije shvaćena. Zbog stalnih pritisaka prognanika u težnji za oslobađanjem okupirane Hrvatske i ostvarivanju prava na povratak u vlastite domove, Zajednica prognanika odlučila je 1. srpnja 1994. godine dati do znanja međunarodnoj zajednici, ali i hrvatskom vrhovništvu da se neće i ne može pomiriti s postojećim „statusom quo“, koji je trajao od ranog proljeća 1992. godine”, istaknuo je.

“Gandijevski, mirnim putem, bez oružja, prognanici su blokirali svih 19 službenih i 12 neslužbenih prijelaza UNPROFOR-a iz okupiranih u slobodne dijelove Hrvatske, a početak te, u svijetu jedinstvene akcije započeo je upravo ovdje na Biljskoj cesti te u Nemetinu i proširio se na sve UN-ove punktove diljem Hrvatske”, kazao je Kvesić.

“Glavni zahtjev prognanika bio je provođenje Vanceovog plana demilitarizacije okupiranih dijelova Hrvatske i stvaranje uvjeta za povratak prognanika svojim kućama, prekid snabdijevanja Srba gorivom i drugim potrepštinama te vojne povezanosti sa SR Jugoslavijom”, rekao je.

“U blokadi je u tih 46 dana, koliko je ukupno trajala, sudjelovalo preko 150.000 prognanika, čime je postala svehrvatskim pokretom. Tijekom blokade UN-u je postalo jasno da će njihova misija doživjeti neuspjeh te da je prema Vanceovom planu povratak prognanika neizbježan mirnom ili vojnom opcijom zbog sve većeg jačanja hrvatske vojske”, kazao je Kvesić.

Ruku pomirenja Srbi nisu prihvatili

“Prognanici su pružili pobunjenim Srbima ruku pomirenja i mogućnost ostanka u njihovim kućama, ali i zahtjev da se prognanici vrate u svoje domove. Nažalost, ruka pomirenja nije prihvaćena. Blokada je pokazala potpunu neučinkovitost međunarodne zajednice ovakvim mandatom UNPROFOR-a u provođenju preuzetih obveza i donesenih Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 769 i 871”, pojasnio je.

“Dodatnu mrlju UNPROFORU predstavlja činjenica da je pod njihovom upravom u područjima koja su oni kontrolirali i trebali štiti, ubijeno preko 600 civila, od čega samo na području Baranje preko 200, za što do danas nitko nije odgovarao”, podsjetio je.

“Hvale je vrijedna inicijativa Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije da se ovaj dan okupimo na ovom mjestu, da odamo počast nedužnim civilima koji su ubijeni pod protektoratom UNPROFOR-a i da prenosimo na mlade generacije važnost ove povijesne akcije koja je, vidjelo se to kasnije, promijenila politiku kako međunarodne zajednice, tako i odlučnost Hrvatskog vrhovništva da se krene u vojno-redarstvene operacije oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske poznate kao „Bljesak“ i „Oluja“, rekao je Kvesić.

Zaključno je podsjetio na obvezu i dužnost prenositi na mlade generacije i ovaj dio hrvatske povijesti iz Domovinskog rata koji je imao značajan utjecaj na domaću i svjetsku politiku tih ratnih godina.

Blokada utjecala na Bljesak i Oluju

Predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije Branko Pek podsjetio je kako je blokada UNPROFOR-a bila najveća pobjeda hrvatskih prognanika. “Blokada je bila jedinstvena u povijesti Ujedinjenih naroda, a do danas nije znanstveno istražena, nije valorizirana niti u potpunosti prepoznata. Danas je potpuno jasno da je bila od izuzetnog značaja jer je utjecala na promjenu politike međunarodne zajednice prema ratu u Hrvatskoj izmjenom mandata UNPROFOR-a u UNCRO i UNTAES koji je završio mirnom reintegracijom”, kazao je.

“Blokada je također imala znatan utjecaj na donošenje odluke tadašnjeg hrvatskog vrhovništva da se krene u oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske vojnim putem, akcijama „Bljesak“ i „Oluja“,  rekao je Pek.

Na mjestima nekadašnjih punktova UNPROFOR-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u znak sjećanja na taj u svijetu jedinstven događaj, postavljene su i svečano otkrivene spomen-ploče na mjestima gdje su prognanici 1. srpnja 1994. godine započeli totalnu blokadu UNPROFOR-a. Spomen ploču u Nuštru otkrili su načelnik općine Nuštar Hrvoje Drinovac i predsjednik Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja Ivica Klem. Nakon toga, spomen ploče otkrivene su u Vinkovcima i u Lipovcu.

Uz nazočnost sudionika akcije i gostiju, okupljenima se obratio Ivica Klem i istaknuo kako „smo se danas ovdje okupili da se sami prisjetimo, ali i da prenesemo poruku kako mlađim generacijama, tako i cjelokupnoj javnosti da je Zajednica prognanika samo željela vratiti svoje prognanike kućama i nije željela dopustiti „Ciprizaciju Hrvatske“, gandijevskim načinom potpuno blokirajući sve službene i neslužbene prijelaze UNPROFOR-u, koji do tada u gotovo tri godine nije proveo niti jedan zaključak donesenih Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a niti Vanceov plan iz siječnja 1992., za koji smo se nadali da će nam omogućiti brzi povratak kućama.”

„Nedavno je osnovana i Zajednica povratnika Hrvatskoga Podunavlja i ove godine prvi puta organizirali smo obilježavanje ove povijesne i jedinstvene akcije prognanika u obje županije: Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj i tako pokazali ono zajedništvo koje nas je krasilo i u vrijeme provođenja ove akcije”, zaključio je Klem.

Potreba integracije srpske manjine u hrvatskom društvu već od vrtića

U općinskoj vijećnici općine Nuštar održan je okrugli stol na temu: “Blokada – najveća pobjeda prognanika”, na kojoj su sudjelovali znanstvenici Josip Miličević i dr.sc. Sandra Cvikić. Na okruglom stolu naglašen je povijesni značaj blokade UNPROFOR-a posebno stoga što je oduvijek bilo i bit će prognanika, ali nigdje u svijetu nije zabilježeno da se – nakon progonstva – u svoje domove vratilo 95% prognanika. Stoga je iskustvo hrvatskih prognanika veliko bogatstvo i na svjetskoj razini te je predloženo održavanje Svjetskog kongresa o prognanicima i izbjeglicama.

Bilo je govora i o segregaciji u društvu, osobito među djecom predškolske dobi, preko srednjih škola do fakulteta te ocijenjeno kako se Zajednica mora angažirati na zbližavanju pripadnika nacionalnih manjina, a osobito srpske manjine s većinskim, hrvatskim narodom. Zbližavanje treba početi već od vrtića jer su ta djeca naša budućnost i državljani su Republike Hrvatske u kojoj se svakome mora omogućiti ostanak, a ne poticati napuštanje svojih domova i odlazak u treće zemlje.

Također je zaključeno da će se na jesen ogranizirati međunarodna konferencija o granicama kako bi Zajednica povratnika pokrenula pitanje konačnog oslobađanja svih, za sada nedostupnih, dijelova Hrvatskoga teritorija u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Radi se o vukovarskoj i šarengradskoj adi te o Kenđiji na lijevoj obali Dunava u Baranji.