PREKRAJA SE POLITIČKA KARTA HRVATSKA: Veliko istraživanje donosi istinu o pravom stanju na terenu

MNOGE ŠOKIRALO

U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja popularnosti političkih stranaka.

HRejting je proveden od 15. do 18. ožujka na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto.

Rat u Ukrajini i s njim povezana globalna kriza, inflacija i pad vojne letjelice u Zagrebu, u drugi su plan potisnuli dnevnopolitička nadmudrivanja vlasti i oporbe oko traženja krivaca za najskuplji benzin u Europi, oko ministara koje DORH i USKOK istražuju.

U takvoj situaciji, HDZ je i dalje uvjerljivo najjača stranka koju podupire četvrtina hrvatskih birača (25%). SDP je sa 16,1% nedvojbeno druga politička snaga koju sad 4% slabiji Možemo (12,2%) više ne ugrožava. Ali bi Možemo mogao ugroziti trenutačno četvrti Most koji je prešao 10% (10,2%).

Neodlučnih 17 posto

Skupini stranaka koje prelaze izborni prag, pridružio se i Domovinski pokret sa svojih 6 i pol posto potpore.

Kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a predizborne koalicije zabranjene, nijedna od preostalih 12 stranaka obuhvaćenih HRejtingom zastupnika u Hrvatskom saboru ne bi imala.

Ni dva posto biračke potpore ne uživa: HSS (1,7%), Centar /(1,6%), Fokus (1,3%), IDS (1,2%), HNS (1,1%). Manje od 1% glas bi dalo Reformistima (0,8%), HSLS-u (0,7%), Radničkoj fronti (0,7%) i Hrvatskim suverenistima (0,6%). A tek za pola posto i manje izbor su Živi zid (0,5%), HSU (0,5%) i stranka pokojnog Milana Bandića (BM 365 – 0,4%)

U neodlučnima je snaga promjena. Gotovo ih je 17% (16,9%).

Stajalište prema obveznom vojnom roku

Osim toga, pojedine su stranke u Saboru, potaknute ruskom agresijom na Ukrajinu, zatražile vraćanje obveznog vojnog roka u Hrvatsku, a da se naše građane pita, Hrvatska bi se vratila na stanje prije 1.siječnja 2008., kada je odlukom Sabora na snagu stupio izmjenjeni Zakon o obrani kojim je zamrznuto obvezno služenje vojnog roka.

Jer više od 2/3 njih (63,4%) potpuno (40,3%) ili uglavnom (23,1%) podupire obvezni vojni rok. Tako ne misli oko 29% ispitanika (uglavnom ne podupire 9,6%, nikako ne podupire 19,5%) G8 dok je onih koji nemaju stav (8,5%) o obveznom vojnom roku ili ga ne žele reći (0,2%) manje od 10%.

Koliko stajalište prema obveznom vojnom roku određuju dob, spol, stupanj obrazovanja i svjetonazor?

Ispitanici su u dobi od 18 do 71 godine i više. Kad bi se njihovi odgovori rezimirali, zaključak bi bio da obvezni vojni rok, logično, najmanje podupiru (44,3%) oni koj bi njime bili obuhvaćeni – ispitanici između 18 i 30 godina. Kod svih ostalih dobnih skupina potpora debelo premašuje 50%. Najviše pobornika (70,9%) obveznog vojnog roka je kod onih koji su ga davno odslužili, ispitanika između 61 i 70 godina.

Vojni rok ipak više podupiru žene

Zanimljiv je rezultat ankete kad se u obzir uzme spol ispitanika. Iako je razlika mala, u Hrvatskoj obvezni vojni rok ipak više podupiru žene (63,0%) nego muškarci (62,3%).

U krugovima visokoobrazovanih manje je popularan nego u populaciji bez ikakve naobrazbe. Tako su za vraćanje obveznog vojnog roka najviše građani koji nisu završili ni osnovnu školu, njih više od 73 posto (73,6%), a najmanje oni s fakultetom. No i njihova je potpora natpolovična.

Kad je o svjetonazoru riječ, tu iznenađenja nema. Najmanje je pobornika obveznog vojnog roka na krajnjoj ljevici – oko 45%, a najviše na krajnjoj desnici – preko 82%.