Prkačin: Dan ustanka – komunistička interpretacija povijesti u hrvatskoj državi
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Ante Prkačin u Saboru je nastavio svoj govor od četvrtka u svezi Hrvatskih obrambenih snaga osvrnuvši se na Drugi svjetski rat.
“Obećanje je dug časti. Složili smo se da se nitko u ovoj državi ne dvoji o doprinosu HOS-a u Domovinskom ratu. Međutim HOS kao institucija, HOS kao tradicija, HOS kao legenda je u golemim problemima. Zbog čega? Zbog pozdrava ‘Za dom spremni’ koji datira iz Drugog svjetskog rata. Nas netko drugi šalje i ubacuje u Drugi svjetski rat, a mi HOS-ovci kao borci u svim varijantama spremni na borbu s distance, poludistance, a najdraža nam je bliska borba.
Isto tako neka protivnik bira mjesto i vrijeme kad hoće i o čemu hoće. Ako hoće Drugi svjetski rat, prihvaćamo raspravu i na tu temu. Taj Drugi svjetski rat krenuo je 27. srpnja, barem u našoj teoriji, ustankom naroda Hrvatske u Srbu koji je 45 godina slavljen i obilježen čudima silnim u Srbu pa je došla hrvatska država pa se malo slavilo pa malo neslavilo. Pa je srušen spomenik, to su srušili hrvatski vojnici u Oluji pa je obnovljen pa se iz proračuna izdvajaju novci za te proslave.
Međutim, što se događalo 27. srpnja u Srbu? Mi katolici i Hrvati, ako nas ima ovdje takvih, znamo da je 26. srpnja katolički blagdan Sveta Ana pa su katolici iz Drvara, a tad ih je bilo, sad ih nema, sjeli u dva vlaka. Jedni išli prema kninskoj crkvi, a drugi išli prema kapelici Svete Ane u mjestu Oštrelj. Katolici blagovali Svetu Anu cijeli dan, po noći se vraćali. Šumska pruga pregrađena balvanima, isto onako kako je nama bila pregrađena 1991. godine. Iz kninske ekipe hodočasnika, lokalni Srbi izvukli sve i poklali sve, najmlađi dječak tri godine, jedan od najstarijih, svećenik Valdemar Mestor. Ova ekipa koja se vraćala iz Oštrelja bila je bolje sreće jer je tu svećeniku Županoviću pošteđen život, i ženama i djeci, a ostalo poklano. I nastavlja se suludo divljanje i klanje Hrvata. 27. srpnja u selu Jelino Polje pokraj Bosanskog Grahova četnički vojvoda Brana Bogunović na ražnju peče katoličkog svećenika Juraja Gospodnetića s Brača. Nastavlja se divljanje u okolnim krajevima.
Ustanak je kad narod krene na vojsku. Vojske Hrvatske nema, 10 domobrana čuvaju pružne radnike da poprave pruge. Jedno opće divljanje, opći metež, jedno opće klanje Hrvata. Najbolje su o tom ustanku rekli Srbi-četnici u Chicagu 1976. godine obilježavajući 30 godinu smrti Draže Mihajlovića u svojoj knjizi sjećanja gdje vele: ‘Da smo mi Hrvati najveća sprdnja jer slavimo dan ustanka u kojem niti jedan Hrvat nije sudjelovao’.
Ista takva sprdnja su njihova braća Srbi komunisti koji to svojataju kao svoj ustanak, a od sedam vođa ustanka niti jedan nije bio komunist nego sve sami četnici. Pa kaže da je Bosansko Grahovo napao i osvojio ovaj maloprije spomenuti Brana Bogunović, da je Oštrelj i Drvar napao Mane Rokvić, da je tu sudjelovao Dane Stanisavljević Cicvara, da su bila dva igumana Srpske pravoslavne crkve, da je bio pravoslavni pop četnik Ilija Rodić itd.
Ti tzv. ustanici su prvi metak na talijanske fašiste i okupatore ispalili tek 19. prosinca te iste godine, pola godine nakon tzv. narodnog ustanka. Što mi iz HOS-a hoćemo? Hoćemo da nam netko odgovori na ova pitanja, da se ovo prokomentira. Ovo je prvi put rečeno u Hrvatskom saboru. Hoćemo da se o tome progovori pa ćemo se mi lako dogovoriti oko pozdrava ‘Za dom spremni’ jer smo mi u Domovinskom pokretu prvenstveno pravaši”, rekao je Prkačin.
