Procurio frapantan podatak o svinjama u Hrvatskoj: Nakon afričke kuge došlo do velikog preokreta

Epidemija afričke svinjske kuge u kasno ljeto i jesen prošle godine poharala je seoska domaćinstva i farme diljem istoka naše zemlje. Opasnost od zaraze još nije prošla, ali više nema onih mučnih scena leševa ubijenih svinja, ostavljenih uz seoske ceste. Zbog masovnog, ali kako su govorili vladajući, preventivnog ubijanja svinja na noge su se digli i poljoprivrednici.

Iako je u početku ministrica poljoprivrede Marija Vučković tvrdila kako je usmrćeno samo tri posto ukupnog svinjskog fonda u Hrvatskoj, brojke kazuju drugačije. Iz njenog ministarstva, naime, pristižu podaci kako su zbog afričke svinjske kuge umrle ili usmrćene čak 141.494 svinje. S obzirom na to da su u Hrvatskoj, prema podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja, do pojave zaraze bile uzgajane 847.563 svinje, jasno je kako je klanjem i usmrćivanjem izgubljeno 16,7 posto populacije ovih životinja.

Unatoč tomu, podaci resornog ministarstva kazuju kako u odnosu na veljaču prošle godine trenutno imamo 910.790 svinja, što je za 63.227 grla više nego prije zaraze. Kako je to moguće? U medijima se pojavila teorija kako je velik dio poljoprivrednika odlučio prijaviti svinje koje su ilegalno držali na farmama. Razlog tomu su odštete i naknade koje svinjogojcima, čije su svinje usmrćene zbog zaraze, isplaćuje država. Dosad su takve naknade isplaćene u vrijednosti od 17.108.782,05 eura.

Uvoz nam je ‘jača strana’

Upitali smo Ministarstvo poljoprivrede koliko su novih svinja farmeri prijavili od izbijanja zaraze do danas. Odgovor koji bi nam potvrdio ili opovrgnuo ovu teoriju do objave teksta nismo dobili. No, fond svinja u Hrvatskoj ne ovisi samo o tome hoće li ih uzgajivači prijavljivati u Registar, već i o uvozu i izvozu. Državni zavod za statistiku ustupio nam je podatke o ekonomskoj razmjeni živih grla od veljače do studenog 2023. godine.

S druge strane, uvezli smo gotovo jedan i pol puta veći broj živih grla, njih čak 414.351! Njihova je vrijednost iznosila 36.534.095 eura. Dakle, skuplje prodajemo, nego što kupujemo. No, podatak koji upada u oči jest da smo od veljače do studenog prošle godine uvozom iz samo jedne zemlje nadoknadili broj ubijenih svinja. U tom je razdoblju, naime, samo iz Danske uvezeno 141.939 svinja. Više svinja od Danaca isporučili su nam jedino Nizozemci – 173.789.

Desetkovana populacija

Čini se kako bi ovi podaci mogli značiti preokretanje negativnih trendova u poljoprivredi, naročito kad je riječ o svinjogojstvu. Naime, DZS je objavio i usporedbu broja grla stoke i peradi u lanjskom studenom u odnosu na studeni 2022. godine. Broj grla stoke je u svega godinu dana pao za 205.000, a peradi za 423.000.

Početkom studenog prošle godine, prema podacima DZS-a, evidentirano je 847.000 svinja, što je 98.000 ili 10,4 posto manje, nego u studenom pretprošle godine. To je ujedno i najveći pad, gledajući po vrstama domaćih životinja, a izuzevši perad. Jasno, razlog tomu je bila afrička svinjska kuga, a moguće je kako su vlasnici farmi i ovdje neprijavljivanjem grla “frizirali” brojke. Što se peradi tiče, njih su desetkovale epidemije ptičje gripe i salmonele.