Proizvodnja mlijeka opet pala, farmer iz Drenovaca poručuje: Svi bježe od toga!
Strmoglavo se smanjuje ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj. U protekloj godini pala je za sedam posto u odnosu na 2022. Farmer Mijo Pranjić iz Drenovaca u okolici Županje objašnjava koji problemi pritišću proizvođače mlijeka
U Hrvatskoj je prošle godine prikupljeno 376.980 tona kravljeg mlijeka, što je za sedam posto manje nego godinu prije, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Obitelj Mije Pranjića iz Drenovaca u okolici Županje proizvodnjom mlijeka bavi se još od 2007. Krenuli su sa stajom u kojoj je bilo 30 krava, a sada imaju 58 muznih.
Objašnjava da proizvodnja mlijeka nije interesantna.
'Svi bježe od toga. Cijena je prvi razlog, a obim posla je jako velik. Zbog toga ljudi biraju lakše opcije, odlučuju se za ratarstvo ili tov junadi, barem oni koji imaju objekte za to. Znam ljude koji su se nakon mljekarstva odlučili za tov, kao i većina drugih', ukazuje na probleme vlasnik obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva koje je svojevremeno ponijelo i titulu najboljeg u Hrvatskoj.
Farma Pranjićevih je robotizirana pa sada ipak lakše dišu što se tiče same mužnje krava i proizvodnje mlijeka.
'Roboti su olakšali posao jer više ne moramo imati osobu koja bi dva puta dnevno pomuzla krave. Potrebno je samo da netko prati cijeli proces i intervenira ako dođe do zastoja. No obim našeg posla raste zajedno s farmom. Više je krava, ukupno i grla goveda', tumači farmer iz županjskog kraja koji predaje većinu mlijeka Vindiji, a 40 posto obitelj zadržava i sami ga prerađuju u sir.
Imaju siranu o kojoj se brine supruga Anja, a na mjesečnoj razini, računa, prerade oko 15.000 litara mlijeka. Proizvode nikada nisu planirali plasirati u velike trgovačke lance. Njihov sir najčešće završava na policama nekoliko specijaliziranih trgovina te se poslužuje u nekoliko restorana i sala za svatove. Dva puta tjedno nose ga i na tržnicu u Vinkovce ili prodaju na kućnom pragu.
'To je dodatna vrijednost koju izvučemo od mlijeka, pa ne ovisimo toliko o samom otkupu iako predajemo veći dio. Ovo nam pomaže da ne bismo ovisili isključivo o otkupljivaču, nego svakodnevno imamo dotok novca', objašnjava Pranjić, napominjući da je, s druge strane, sve teže jer je sve manje proizvođača mlijeka.
'Teže je funkcionirati kada ste sami. Do prije nekoliko godina susjed pokraj mene imao je krave, bilo je u selu pet, šest većih proizvođača, pa smo si pomagali kada je nešto trebalo raditi. A kada ostaneš sam, to otežava stvari jer se usluge moraju plaćati i onda to dodatno poskupljuje proizvodnju', analizira svaki segment ovaj hrvatski farmer koji ima tri nasljednika. Dvojica sinova već s njima rade u sirani i na farmi dok treći studira.
Proizvodni krug
Trenutno montiraju staju za tov junadi o kojoj će se brinuti jedan od sinova. Tako će zatvoriti proizvodni krug na svojoj farmi jer će moći ostaviti cijeli muški podmladak, tj. neće ga morati prodavati. Posla, moglo bi se jednostavno reći, imaju preko glave. Da imaju kapaciteta, i u sirani bi mogli prerađivati više mlijeka.
'No trenutno ne težimo nečemu više jer je sve ovo naporno, a ne možemo ni preko vlastitih granica. Pojačano proizvodimo sir pred blagdane, kao što su Uskrs i Božić, a prerađujemo tada i oko 1000 litara dnevno i radimo u dvije smjene, doslovno od jutra do mraka', kaže Pranjić, dodajući da od krava i mlijeka žive te da su od toga sve stekli i napravili.
Napominje za kraj da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo program za povećanje proizvodnje mlijeka do 2030. za 20 posto, ali ukazuje na to da je pritom ključni problem - zemlja.
'To je dobro, ali sve pada već na prvoj stepenici - čime hraniti stoku?' ističe Pranjić te dodaje da Ministarstvo poljoprivrede stalno donosi mjere koje bi trebalo uskladiti s lokalnom samoupravom.
On trenutno ima 58 krava, što mu je referentna brojka, i ako želi povući sredstva za njih, mora u dvije godine povećati njihov broj, kao i proizvodnju mlijeka za 20 posto. Istovremeno je već u minusu sa zemljom na kojoj proizvodi hranu za stoku. Općina je uvela limit od 30 hektara po OPG-u, pa mu nedostaje hrane koju će morati kupiti, čime se povećava trošak proizvodnje.
