Proračun za 2025.: Povećani prihodi i rashodi uz fokus na socijalnu i razvojnu politiku
Na sjednici Vlade u četvrtak, premijer Andrej Plenković predstavio je plan državnog proračuna za 2025. godinu, prema kojem se ukupni prihodi procjenjuju na 33 milijarde eura, dok su rashodi planirani u iznosu od 37 milijardi eura. U odnosu na 2024. godinu, prihodi su povećani za 8,6 posto, što se najvećim dijelom pripisuje rastu poreznih prihoda i ubrzanom povlačenju sredstava iz EU fondova, istaknuo je Plenković. Rashodi su također povećani za 10,2 posto ili 3,4 milijarde eura u odnosu na tekući plan za 2024. godinu.
Proračun je, prema Plenkoviću, usmjeren prema građanima i ima izraženu socijalnu, razvojnu i održivu komponentu. Osnovni ciljevi su poboljšanje životnog standarda kroz rast mirovina i plaća, uz dodatne mjere za podršku ranjivim skupinama i reguliranje cijena energije. Uključena je i provedba Nacionalnog programa stambene politike s naglaskom na stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca.
Nastavak investicija
Premijer je najavio i nastavak investicija, uključujući sanaciju šteta od potresa te ulaganja u projekte poput vodno-komunalne infrastrukture, zdravstvene ustanove, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport i ruralni razvoj. Pritom je naglasio važnost novih resora i strateških ciljeva, među kojima su demografska obnova, obrazovanje, zelena tranzicija i digitalna transformacija.
Proračun za Ministarstvo demografije i useljeništva povećan je za 202 posto, za pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju za 21 posto, zaštitu okoliša i zelenu tranziciju za 81 posto, te za znanost, obrazovanje i mlade za 14 posto.
Makroekonomski pokazatelji i Nacionalni fiskalno-strukturni plan
Vlada za 2025. godinu projicira rast BDP-a od 3,2 posto i inflaciju od 2,7 posto. Manjak općeg proračuna prema ESA 2010 metodologiji trebao bi biti 2,3 posto BDP-a u 2025., 1,9 posto u 2026., te 1,8 posto u 2027. Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga, koji bi do kraja ove godine trebao iznositi 57,4 posto BDP-a, dok bi u 2025. pao na 56 posto, a u 2026. na 55 posto BDP-a.
Na sjednici je Vlada donijela i prvi Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2028. Taj plan, izrađen u skladu s novim Okvirom za ekonomsko upravljanje EU, zamjenjuje dosadašnji Program stabilnosti i Nacionalni program reformi.
Reformske aktivnosti i investicije
Reformske aktivnosti i investicije unutar ovog plana oslanjaju se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti u prve dvije godine te na poboljšanu apsorpciju europskih fondova.
Izvor: 7dnevno
