Provjerili smo koliko iznose braniteljske mirovine: Jedna skupina prima gotovo prosječnu plaću
Brojni su umirovljenici u Hrvatskoj stekli svoje mirovine radom, neki zbog zdravstvenih tegoba, a neki su ih i naslijedili od svojih preminulih partnera. Ipak, osim uobičajenih, radničkih mirovina, velika skupina ljudi prima ih po posebnim propisima
Oni su podijeljeni u gotovo 20 kategorija što obuhvaćaju razne poslove i dužnosti. Zbog njihova značenja ili zaštite uređeni su posebni propisi koji, između ostalog, definiraju i način izračuna mirovine. U tim se skupinama nalaze djelatne vojne osobe, policijski službenici, hrvatski branitelji, ali i pripadnici HVO-a.
Njih je u prosincu 2023., pokazuju Statističke informacije HZMO-a bilo 16.187, a u istom mjesecu, ali godinu kasnije, bilo ih je 12 više.
Njihova prosječna mirovina za prosinac pretprošle godine iznosila je 694,83 eura. Godinu poslije, zahvaljujući usklađivanjima, ali i priljevu te odljevu umirovljenika, taj se prosjek popeo na 804,82 eura, što znači da razlika iznosi točno 109,99 eura. U ovoj kategoriji nitko ne prima mirovinu manju od 70 eura, no zato je 482 onih s mirovinama većima od 1500 eura.
Kao i u većini drugih skupina umirovljenika po posebnim propisima, i ovdje se može ostvariti pravo na starosnu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu. Starosna je mirovina krajem 2023. u prosjeku iznosila 770,24 eura, da bi se godinu poslije taj prosjek popeo na 893,64 eura, a ona invalidska u ovoj je kategoriji prosječno porasla za 91,50 eura u istom razdoblju; sa 622,32 na 713,82 eura.
No još su više rasle obiteljske mirovine. S prosječnih 728,89 eura u svega godinu dana porasle su za 120,62 eura, na ukupno 849,51 euro. S obzirom na to da žene mahom koriste obiteljsku mirovinu, ovaj je rast doveo do obrata u odnosu mirovina žena i muškaraca. Dok su krajem 2023. mirovine muškaraca bile za četiri eura više, krajem prošle godine su za četiri eura veće iznose primale su žene. Pritom se staž muškaraca i žena razlikuje za svega nekoliko mjeseci u prosjeku, pa možemo reći da su po pitanju ostvarivanja mirovinskih prava u većoj mjeri jednako tretirani.
Kategorija koja stalno raste
Druga najveća kategorija su hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. Oko ovih mirovina u javnosti ima najviše prijepora, poglavito zbog načina njihova izračuna, definiranog Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koji u obzir uzima duljinu ratnog puta, ali i ostvareni čin u vojsci te niz drugih odredbi koje u konačnici rezultiraju primanjima znatno višima od prosjeka.
Tako je potkraj 2023. godine ova kategorija brojila ukupno 71.529 osoba s prosječnom ostvarenom mirovinom od 1046,08 eura temeljem staža od prosječnih 18 godina, osam mjeseci i 16 dana, 'poboljšanog' uračunatim ratnim putem. Godinu poslije broj umirovljenika povećao se za 691 osobu, na 72.220 njih. To je moguće zahvaljujući izmjenama zakona, kojima je omogućeno retrogradno priznavanje ratnog puta. Uz povećanje broja osoba, povećala se i njihova prosječna mirovina - na 1213,17 eura - s time da se prosječni staž nije mijenjao. Ovdje je ujedno zabilježen najveći broj primatelja mirovina viših od 1500 eura - njih 23.459.
Ima i najnižih mirovina
Umjesto uobičajene starosne, u ovoj kategoriji moguće je prevesti invalidsku mirovinu u starosnu. Takva mirovina je u prosjeku krajem 2023. godine iznosila 671,28 eura, da bi u prosincu 2024. bila na prosječnoj razini od 789,94 eura, što je rast za 118,66 eura. Za usporedbu, starosna mirovina prevedena iz invalidske za umirovljenike po redovnim propisima krajem 2023. iznosila je 475,69 eura, a krajem 2024. - 532,71 euro.
Uz ovu mirovinu, hrvatski su branitelji specifična skupina i po tome što imaju pravo na najnižu mirovinu prema članku 49., stavak 3., ZOHBDR-a iz 2017., kojim se definira pravo na najnižu mirovinu u visini 45 posto prosječne plaće u prethodnoj godini, uz povećanje osnovice od 0,015 posto za svaki dan ratnog puta, a to vrijedi za one koji nisu ostvarili pravo na mirovinu po bilo općem kojem mirovinskom propisu.
Tako definirana najniža mirovina za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji krajem pretprošle godine u prosjeku je iznosila 511 eura, a 12 mjeseci kasnije došla je na 589,27 eura. Za usporedbu, najniža mirovina po općem propisu, koju prima oko 270.000 ljudi, u istom razdoblju porasla je s 394,94 na 395,56 eura.
Najveći broj umirovljenika u braniteljskoj kategoriji prima invalidske mirovine. One su u prosjeku s 1040,49 porasle na 1213,17 eura u svega godinu dana. Nešto veći rast zabilježile su obiteljske mirovine - s 1203,53 na 1397,10 eura. Ne treba ni spominjati to da su obje vrste mirovina daleko više od istovjetnih po redovitim propisima, kao uostalom i u većini drugih posebnih kategorija umirovljenika.
Gledajući pak demografske pokazatelje, u ovoj je kategoriji također zabilježen znatno veći broj muškaraca, no nije naodmet spomenuti i više od 15.000 umirovljenica. Naime njihove su mirovine u prosjeku više od mirovina muškaraca za gotovo 200 eura, unatoč kraćem stažu. Nije zgorega spomenuti ni to da žene dominiraju kao primateljice obiteljskih mirovina, a muškarci invalidskih, što je ujedno glavni uzrok ovih razlika.
Mirovine određene prema 'braniteljskom' zakonu
Druga po veličini kategorija među 'povlaštenim' umirovljenicima također su mahom hrvatski branitelji. Ali ovoga puta riječ je o onima čije su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema 'braniteljskom' zakonu. U prijevodu, riječ je o ljudima koji su imali određeni ratni put, ali su po završetku Domovinskog rata nastavili raditi na svojim civilnim radnim mjestima.
Njih je krajem 2023. godine bilo ukupno 59.900. Prosječna im je mirovina tada iznosila 506,44 eura za ostvarenih 30 godina, četiri mjeseca i šest dana staža. U međuvremenu, broj umirovljenika u ovoj kategoriji porastao je za 4640 ljudi, njihova prosječna mirovina za 67,32 eura, a prosječni staž za tri mjeseca i 29 dana. Gledajući podatke, mirovine u ovoj kategoriji su slične, ali čak i nešto niže, od onih koje su ostvarili redoviti umirovljenici.
Tako je prosječna starosna mirovina u ovoj kategoriji krajem pretprošle godine iznosila 538,81 euro, da bi porasla na 609,14 eura. Invalidske mirovine u istom razdoblju porasle su s 478,89 na 543,41 euro, a obiteljske mirovine s 414,89 eura krajem prošle godine dosegle su prosjek od 463,16 eura.
Demografski gledajući, broj umirovljenih muškaraca znatno je veći, kao i njihova prosječna mirovina. No to je uvjetovano i prosječno četiri i pol godine većim ostvarenim stažem.
Mirovine po posebnom sporazumu
Zadnju kategoriju koju ovdje valja ubrojiti čine pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji, a njima se pravo na mirovinu određuje dijelom 'braniteljskim' zakonom te dijelom posebnim sporazumom između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Njih je, prema podacima HZMO-a, krajem 2023. godine bilo 7236 s prosječnom mirovinom od 583,26 eura. No zanimljivo je da je ta mirovina ostvarena na temelju prosječnih svega šest godina, osam mjeseci i 25 dana staža.
Godinu poslije broj umirovljenika narastao je na 7340, prosječna mirovina na 672,76 eura, a staž je pao u prosjeku za mjesec i pol. Vidljiva je razlika u ostvarivanju prava, napose s prethodno opisanom kategorijom umirovljenika.
Pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji, prema propisima koji to definiraju, mogu primati samo invalidske i obiteljske mirovine. Prve su u prosjeku krajem 2023. godine iznosile 584,67 eura, da bi porasle na 675,23 eura, a potonje su s prosječnih 575,56 eura u istom razdoblju povećane na 659,84 eura.
Kriterij 'povlaštenosti'
Inače, za utvrđivanje toga koliko su pojedine skupine umirovljenika 'povlaštene' u odnosu na ostale dovoljno je pogledati Preglede osnovnih podataka u sustavu mirovinskog osiguranja. Ondje su, uz visine pojedinih vrsta mirovina, navedeni njihovi udjeli u prosječnim plaćama.
Tako su se, zahvaljujući usklađivanjima, udjeli u posljednjih godinu i nešto dana uglavnom održavali na istim razinama. Starosne su mirovine činile oko 46 posto prosječne plaće, invalidske oko 31 posto, a obiteljske oko 35 posto.
