Prvi oklopnjak u Domovinskom ratu ‘TIN’

Jedan od najvećih problema pred kojima se Hrvatska našla u začecima formiranja oružanih snaga bio je nedostatak naoružanja.

Nezahvalna situacija nagnala je mnoge da sami krenu u izradu naoružanja i sredstava za obranu od nadolazeće velikosrpske agresije.

Među tim sredstvima našla su se i oklopna vozila koja su uglavnom bila namijenjena opskrbi i zaštiti pripadnika hrvatskih snaga. Takva vozila izrađivana su u poduzećima koja su imala potrebnu tehničku opremu, a čast izrade prvog improviziranog oklopnjaka pripala je tvornici ferolegura iz Dugog Rata.

Iz nje je 11. srpnja 1991. izašlo prvo oklopno vozilo TIN, nazvano po akronimu Tuđman i narod. TIN je uskoro dospio na naslovnice svjetskih vojnih časopisa, a izazvao je i reakcije iz Beograda koji je naložio da se TIN mora uništiti. Iako je imao značajnu ulogu u borbenim djelovanjima 4. gardijske brigade, njegova važnost bila je u pokazivanju da je Hrvatska u stanju izraditi sredstva te vrste, što je bilo od neprocjenjivog značaja za moral, kako branitelja tako i svih građana.

U Hrvatskoj je izrađeno preko 250 različitih improviziranih oklopnih vozila koja su nastajala na svim vrstama podvozja, od traktora, buldoždera, kamiona ili autobusa pa sve do vlakova. Zarobljavanjem većih količina borbene tehnike Jugoslavenske narodne armije, značaj improviziranih vozila je opao, a njihova je izrada prestala.

Nerijetko su takva vozila sudjelovala u najtežim borbama Domovinskog rata poput zasjede u selu Kusonje pokraj Pakraca u kojoj je oklopnjak TOP 1 zaustavljen pogotkom rakete iz ručnog bacača.

Mnoga od vozila ipak su dočekala kraj rata, no ne i TIN koji je uništen u listopadu 1991. pri napadu na selo Briševo u zadarskom zaleđu, piše HRT