Pukovnija Azov: Za Ruse nacisti, za Ukrajince heroji i branitelji

 

Jedni ih nazivaju ratnim herojima, drugi neonacistima - ukrajinska Azovska pukovnija nalazi se u središtu propagandnog rata između Kijeva i Moskve, koja tvrdi da nastoji „denacificirati“ Ukrajinu

Jedinica za specijalne operacije Azov, ranije poznata kao „Azovski bataljun“, a sada kao „Azovska pukovnija“, česta je tema proruskih objava na društvenim mrežama, uključujući i ruska veleposlanstva u Parizu, Londonu i drugdje.

Pukovnija je trenutno utaborena u južnom lučkom gradu Mariupolju i odlučno brani grad koji je svjedočio nekim od najtežih oblika ratovanja otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iskoristio njihovo prisustvo kako bi opravdao bombardiranje tamošnjeg rodilišta, tvrdeći da su se pukovnija i „ostali radikali“ skrivali u toj zgradi.

Pukovniju su 2014. godine osnovali ekstremni desničari, a njezino prvo borbeno djelovanje bilo je protiv proruskih separatista na istoku Ukrajine.

U međuvremenu je integrirana u ukrajinsku nacionalnu gardu koja je pod zapovjedništvom ministarstva unutarnjih poslova.

Andrij Bileckij, bivši član paravojne organizacije Ukrajinski domoljub, jedan je od osnivača pukovnije.

U početku se sastojala uglavnom od dobrovoljaca koji su nosili znakovlje, poput takozvanog „Wolfsangela“, koje podsjeća na simbole SS jedinica u nacističkoj Njemačkoj.

Junaci Mariupolja

„Ova je bojna 2014. zaista imala krajnje desnu pozadinu, osnovali su je ekstremno desni rasisti“, rekao je Andreas Umland iz Štokholmskog centra za istočnoeuropske studije.

No, u međuvremenu se bojna „deideologizirala“ i postala regularna borbena jedinica, dodao je.

Sada ne regrutira borce ne temeljem ideologije, već na osnovu “ugleda osobito opake borbene jedinice“, rekao je Umland.

Pukovnija nazvana po Azovskom moru koje se nalazi između Ukrajine i Rusije, proslavila se kada je 2014. pod ukrajinsku kontrolu vratila Mariupolj, koji su bili zauzeli proruski separatisti.

Osam godina kasnije, ponovno se bori za isti grad, za koji se ruski predsjednik Vladimir Putin nada da će biti prva veća ruska pobjeda u Ukrajini.

Pobjeda nad pukovnijom bi mu također mogla pomoći da opravda tvrdnje o „denacifikaciji“ koje su sveprisutne u ruskoj propagandi. Propagandi koja ukrajinskog vođu Volodimira Zelenskog, koji je Židov, naziva vođom „bande narkomana i neonacista“.

Takvim napadima pokušava se povećati podrška ruskog stanovništva za rat u Ukrajini i zloupotrebljava se kolektivno sjećanje o razdoblju Drugog svjetskog rata.

Apsolutno zlo

„Termini ‘nacizam’ i ‘fašizam’ u ruskom kontekstu prizivaju apsolutno zlo s kojim se ne može pregovarati“, rekao je Sergej Fediunin, politolog iz Francuskog nacionalnog instituta za orijentalne jezike i civilizacije.

Jedina preostala opcija jest boriti se protiv toga i uništiti ga, dodao je Fediunin.

Ruska propaganda također je usmjerena protiv ukrajinskih nacionalista koji su se nakon 1945. godine borili protiv Sovjetskog Saveza i njihovog vođu, Stepana Banderu, nacističkog kolaboratora.

Azovska pukovnija se u međuvremenu pridružila propagandnom ratu: Objavljuje poruke pobjede na komunikacijskoj platformi Telegramu koje su nerijetko popraćene snimkama zapaljenih ruskih tenkova, a Ruse nazivaju „pravim fašistima“.

Azov sada funkcionira kao svaka druga pukovnija, „no s boljim PR-om“, rekao je Vjačeslav Likačev, analitičar u kijevskom centru za ljudska prava ZMINA.

Njihova odlična reputacija privlači mnoštvo potencijalnih regruta „pa mogu odabrati bolje“, rekao je Likačev.

Jedinica, koja broji između 2.000 i 3.000 vojnika, zadržala je „Wolfsangel“ znakovlje, no Umland kaže da se u Ukrajini ono više ne povezuje s prošlošću.

„Više nema konotaciju fašističkog simbola“, rekao je.

Ultranacionalističke političke snage u Ukrajini u padu su od 2014., rekla je Anna Colin Lebedev s francuskog sveučilišta Paris Nanterre.

„Jedan od razloga jest da je ‘meki’ nacionalizam postao ‘mainstream’ zbog ruskog napada“, objavila je na Twitteru.

Bivši zapovjednici Azova, uključujući i Bileckija, ušli su u politiku nakon 2014., no njihova ekstremno desna platforma nikada nije uspjela postići značajniji uspjeh.

Također, otkako je započela ruska invazija, neki od njih su ponovno otišli ratovati u Azovsku pukovniju ili u druge jedinice.

Bileckij se u međuvremenu vratio u Mariupolj gdje je aktivan na platformi Telegram.