‘PUNA SU MU USTA DESNICE!’ Ovo su četiri ključne teme za izbore: ‘Spreman ih je namiriti i zadovoljiti, bez njih nema vlasti’

Cijeli državni vrh predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem slio se ovih dana na Mirogoj, a nakon toga i u Macelj, gdje se održavala misa za žrtve blajburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, a u tom povodu premijer se obratio javnosti i poručio kako je riječ o važnom događaju te da ga treba dostojanstveno obilježiti pa stoga ni ne smatra da je poraz hrvatske diplomacije to što se ovaj događaj više ne obilježava u Austriji.

Plenković je u svojem govoru naglasio važnost njegovanja kulture sjećanja koja će s poštovanjem i istinito govoriti o žrtvama i zločinima kojih je u našoj povijesti bilo mnogo. “Kraj Drugog svjetskog rata donio je pobjedu nad nacizmom, slobodu i mir europskom kontinentu, ali, nažalost, zločini koji su se dogodili predstavljaju jednu od bolnih uspomena, tragediju hrvatskoga naroda u 20. stoljeću i podsjetnik su na zločinački karakter totalitarnih sustava i veliku bol i patnju koju je ta tragedija nanijela ogromnom broju hrvatskih obitelji, hrvatskih ljudi”, poručio je predsjednik Vlade, a oni koji mu nisu pretjerano skloni poručuju pak kako je i ovo premijerovo obraćanje na temu Bleiburga naznaka da počinje kampanja za parlamentarne izbore.

Sklizak teren

Svjestan toga da je na skliskom terenu među desnim biračkim tijelom, Plenković se odlučio za postupni zaokret, tvrde naši dobro upućeni sugovornici te napominju da se premijer počinje zbližavati s desnicom koju je spreman namiriti i zadovoljiti jer vrlo dobro zna da bez desnog krila teško može računati na osvajanje trećeg mandata. Nije tajna da desnica Plenkoviću već dugo zamjera način na koji je pozicionirao svoju vladu predstavljajući HDZ kao stranku političkog centra, osim toga, zamjeraju mu i koaliranje sa SDSS-om Milorada Pupovca, no Plenković dosad na te zamjerke nije konkretnije reagirao, štoviše, one s desnog spektra svoje stranke posve je marginalizirao gaseći svim raspoloživim sredstvima njihov utjecaj. To mu je zamjerio i predsjednik Sabora Jandroković, znajući da bez desnice nema snažnog HDZ-a, što su vrlo dobro iskoristile ostale opcije s desnim predznakom poput Mosta i Domovinskog pokreta koje pecaju na HDZ-ovim slabostima i razjedinjenosti koja je posebno vidljiva u odnosima između premijera Plenkovića i osječkog župana Anušića.

Velika turneja

U Mostaru je Plenković odradio sastanak s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krištom, ali i sa svojim stranačkim kolegom, zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Draganom Čovićem, a nije nevažno ni to što se ondje sreo s mostarsko-duvanjskim biskupom Petrom Palićem. Još je značajnije za skorašnje izbore zbližavanje s onima koji glasaju u takozvanoj 11. izbornoj jedinici, kojima je govorio o plinskom povezivanju Hrvatske i Bosne i Hercegovine korištenjem kapaciteta LNG terminala i plinovoda koji bi se s BiH trebao povezati u južnom dijelu zemlje. Uz to je najavio održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara 20. lipnja u Zagrebu, a nagovijestio je i nastavak potpore projektima bosanskohercegovačkih Hrvata, poput primjerice Sveučilišne kliničke bolnice. Ovim se obećanjima Plenković nedvojbeno približio potencijalnom biračkom tijelu, dok se s crkvenim ocima počeo zbližavati još prije nekoliko tjedana najavivši neradnu nedjelju, što je također i među vjernicima prihvaćeno kao ideja vrijedna pažnje i potpore.

Pažnju i potporu desnih intelektualaca premijer je pridobio nakon nedavnog sastanka s predstavnicima Matice hrvatske u kojoj gotovo dva desetljeća inzistiraju na Zakonu u hrvatskom jeziku. Njihova dugogodišnja inzistiranja Plenković je odlučio podržati pa je nedavno najavljeno da se kreće u realizaciju tog zakona, i to baš po nacrtu Matice, koja je podržala premijera Plenkovića i njegove namjere baš kao što je Vlada podržala njihovu inicijativu na temelju koje se počeo pripremati konačni prijedlog tog zakona koji bi mogao izazvati negodovanja u vladajućoj koaliciji, odnosno u Pupovčevu SDSS-u, ali Plenković za to više ne smije i ne može mariti nego će se ipak morati povesti za politikom balansa.

Poklon Šušku

Kakvom god da se politikom vodio, Plenković se desnici pod kožu odlučio uvući svim metodama, a to se moglo vidjeti i nedavno u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, gdje je u organizaciji vladajuće stranke obilježena 25. godišnjica smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška. Ondje se, osim premijera Plenkovića, pojavio i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, o čijem se povratku u političku arenu svako malo progovara i koji bi doista i Plenkoviću bio od koristi za pridobivanje potpore s desnice. O pregovorima s Karamarkom, pa i o njegovoj pojavi na HDZ-ovim listama, među Plenkovićevim suradnicima već se govori te se ne odbacuje mogućnost da se dogovor doista i postigne. Za Plenkovića je vrlo važno i to što su se u “Lisinskom” pojavili generali Gotovina i Markač, ali i Nevenka Tuđman, kći prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana, koja je aktualnog premijera podržavala na svim izborima na kojima je dosad sudjelovao, uključujući i one unutarstranačke. Za dio desnice vjerojatno bi trebale biti privlačne i Plenkovićeve najave o ulaganju u obranu, o čemu je također progovorio prisjećajući se prvog hrvatskog ministra obrane. Ministarstvu obrane proračun je veći nego ikada, iduće godine uoči izbora u Hrvatsku stižu prvi višenamjenski borbeni avioni Rafalei, a Plenković računa i na partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama vezano uz borbena oklopna vozila Bradley. Jednako tako, u “Lisinskom” je najavio ulaganja u Hrvatsku ratnu mornaricu, a teško da je sve to slučajno.

Ove najave ukazuju na to da Plenković ne misli radikalizirati svoju retoriku, ali za pridobivanje desnice planira djelovati i realizirati niz obećanja koja će se potom sama po sebi pokazati kao borba za nacionalne interese. Kako se desnica na oporbenoj sceni ne uspijeva ujediniti, tako će ona teško za premijera Plenkovića i na idućim izborima predstavljati ugrozu, posebice ako on doista ponovno uspije pridobiti branitelje i Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Radikaliziranje retorike

Ne može Plenkovića ugroziti ni unutarstranačka desnica, ona se stišala i čeka neku svoju priliku koja po svemu sudeći neće tako skoro stići, svi bi takozvani predstavnici HDZ-ove desnice pognutih glava mogli čekati da ih Plenković stavi na liste kako bi se ogrebli za još jedan zastupnički mandat pa se tako i ovime sva politika u Hrvatskoj opet svodi na jednog čovjeka – premijera Plenkovića, koji bez obzira na niz kritika koje dobiva pokazuje da je u politici iznimno važno planirati unaprijed i biti strateg. Plenković je u tome uspješan, ali ono s čime bi ipak mogao imati problema jesu sindikati državnih i javnih službi, odnosno djelatnici učlanjeni u njih, kojima su u predizbornom periodu porasli apetiti pa su nakon liječnika koje je Plenković primio i zadovoljio u prosvjede krenule medicinske sestre, a s njima i nezasitni suci. Govori se da će u nove prosvjede s novim zahtjevima uskoro krenuti i prosvjetari, ali i nezadovoljni policijski službenici. Svima njima u interesu je da ih Plenković primi i namiri, a od toga strahuju u Ministarstvu financija u kojem se pitaju hoće li biti dovoljno novca za sve one čiji su apetiti porasli, ali i za one koje Plenković mora pridobiti a da to od njega nisu tražili, jer samo tako može računati na dobivanje izbora i osvajanje trećeg mandata.