‘PUTINOVI PRSTI’ NADOMAK HRVATSKE GRANICE! Rus ne odustaje, nešto se zbiva u okruženju: Slavensku braću čvrsto drži uz sebe

Ruskoj invaziji u Ukrajini ne nazire se kraj, pregovori, ali i brojni apeli kojima se poziva na zaustavljanje rata nisu urodili plodom, vidljivo je da je ruski predsjednik Vladimir Putin ustrajan u ostvarivanju svojih ciljeva, no isto je tako vidljivo da u svojoj borbi nije ni nemoćan ni sam, kako se to u prvim danima napada na Ukrajinu nastojalo prikazati.

Povlaštena cijena

Moskva u Europskoj uniji možda nema saveznika u pravom smislu te riječi, ali teško se oteti dojmu da je nanovo izabrani mađarski premijer Viktor Orban prijateljski nastrojen prema Putinu, s kojim je u odličnim odnosima od 2018. godine, kada je kupio ruske nuklearne reaktore i dogovorio mađarsko-ruske istraživačke projekte u svemiru. I među hrvatskim gospodarstvenicima posljednjih se tjedana učestalo progovara o rusko-mađarskim vezama te se tvrdi da mađarski milijunaši na ovim prostorima odrađuju ruske poslove.

Savezništvo s Putinom Viktor Orban pokazao je i u jeku pandemije koronavirusa, kada je nabavio njihovo cjepivo Sputnjik V, pokazujući zube Europskoj uniji jer to cjepivo nije odobrila Europska agencija za lijekove. Kako se Orban pokazao prijateljski nastrojenim prema Rusima, tako je Mađarska ruski plin dobila po povlaštenoj cijeni, a te okolnosti Orbanu, koji se nalazio usred kampanje, itekako su išle na ruku.

I dok je svoju veliku pobjedu u Mađarskoj slavio Orban, u Beogradu je vlastitu pobjedu slavio drugi Putinov prijatelj i saveznik, Aleksandar Vučić, koji je izdominirao u prvom krugu predsjedničkih izbora u svojoj zemlji. U Srbiji se tijekom cijele kampanje ispod glasa govorilo kako je Vučić iz Moskve primao financijsku potporu. Ruski vladar sigurno je znao cijeniti Vučićev stav, pa je Srbima ostao značajan popust na cijene plina sve do svibnja, što je nedvojbeno utjecalo na rezultat izbora u toj zemlji.

Da su Rusi bliski sa Srbima i nije neka nepoznanica, oduvijek se Rusi i Srbi nazivaju braćom, a Srbija se 2019. godine solidarizirala s Rusima postajući prva europska država koja je zaključila sporazum o slobodnoj trgovini s Euroazijskom gospodarskom unijom. Premda je Vučić u svojim posljednjim istupima u jeku kampanje bio diplomatičan, jasno je da Putin na njega i Milorada Dodika može računati kao na svoje ljude na ovim prostorima.

Atomska elektrana

Situacija s Orbanom nešto je konfuznija s obzirom na to da Mađarska s njim na čelu godinama izaziva glavobolje Europskoj uniji. Pod Orbanovom palicom, Mađarska je zahladila odnose s Njemačkom koja se smatra njihovim najvažnijim gospodarskim partnerom. Da bi provjerila kako diše Orban, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel nerijetko je gostovala u Mađarskoj, a posjetila ih je i u jeku najava rata u Ukrajini, kada se govorilo o sankcijama protiv Rusije.

Kao članica EU-a Mađarska se nerado složila sa sankcijama protiv Rusije, dajući do znanja da im se protivi. Orban je u to vrijeme prosvjedovao naglašavajući da su sankcije naštetile mađarskom gospodarstvu, ali i Europskoj uniji, no unatoč tome, moćna kancelarka uspijevala ga je držati pod kontrolom i u granicama.

Budući da su se političke okolnosti promijenile, a Merkel se povukla iz politike, postavlja se pitanje gdje je sada Orbanova granica i koji su njegovi ciljevi. Vidljivo je da Orban nastoji smanjiti ovisnost svoje zemlje o Europskoj uniji, zbog čega je i osnažio svoje veze ne samo s Rusijom nego i s Kinom, Azerbajdžanom, Turkmenistanom i Kazahstanom. Jasno je da Rusija u toj igri ima najvažniju ulogu, a jasno je i da se u pozadini te priče kriju milijarde. Nije nevažno ni to što je Orban s Putinom dogovorio kredit težak deset milijardi eura za proširenje kapaciteta nuklearne elektrane u Paksu, nedaleko od Budimpešte.

U jednom svojem govoru koji je održao prije nekoliko mjeseci Orban je laskao Rusiji nazivajući je neoliberalnom državom po čijem uzoru nastoji urediti Mađarsku u kojoj bi glavne vrijednosti trebale biti nacija, zajednica i rad. Tako je, primjerice, jedna od njegovih ideja da nevladine organizacije koje djeluju na mađarskom teritoriju, a koje financiraju vanjski donatori, moraju proći poseban proces registracije, što se u Rusiji već radi.

Balkanski saveznici

Kada je o energetskoj politici riječ, Rusija je najvažniji partner ne samo Mađarima nego i Srbima, što one i ne pokušavaju skriti. Teško se može skriti i to da je Putin svojedobno odlikovao srpskog predsjednika Vučića koji je u jeku krize u Ukrajini izdao nalog srbijanskoj vojsci i policiji da u svakom trenutku budu pripremljene na najbolji način te da nastave ulagati u opremanje i naoružanje. “Naša vojska je neusporedivo snažnija od svih ostalih u regiji, današnja vojska je mnogostruko snažnija od JNA”, ponavljao je tijekom kampanje za predsjedničke izbore Vučić.

Jasno je da dio tih Vučićevih teza valja pripisati borbi za glasove, no nejasno je komu zapravo on šalje te poruke u vremenu u kojem Ukrajinci zbrajaju žrtve, ali i kada se sve učestalije progovara o tome da bi se rusko-ukrajinski rat mogao preliti na ove prostore i odraziti na situaciju u regiji, s posebnim naglaskom na Bosni i Hercegovini, u kojoj tenzije ionako ne jenjavaju. Jedno od ključnih pitanja zacijelo je hoće li Putinovi balkanski saveznici njegovu invaziju na Ukrajinu shvatiti kao poziv na rat i trenutak u kojem i oni mogu početi “provoditi red” onako kako Putin čini u Ukrajini. Ako se izbori u Mađarskoj i Srbiji promatraju kao svojevrstan referendum, tada se može reći da Europa, ali i Hrvatska imaju razloga za zabrinutost.

Na tom takozvanom izbornom referendumu pobjedu su odnijeli Putinovi sljedbenici, u Srbiji nije slavio samo Vučić, i njegova je izborna koalicija odnijela uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima pa je blizu samostalnog formiranja Vlade, na čijem bi čelu kao premijer mogao biti Ivica Dačić koji otvoreno pokazuje simpatije prema Putinu. Orban je, pak, dvotrećinskom većinom koju je osvojio u mađarskom parlamentu deklasirao ujedinjenu oporbu u trenutku kada je zabranio transport oružja Ukrajini preko mađarskog teritorija, čime je ostao izoliran unutar EU-a kao jedini državnik koji daje potporu Putinu, čiju agresiju na Ukrajinu tjednima nije osudio Vučić

Čvrsta ruka

“Morali smo slomiti moćne neprijatelje, ljevicu, medije, Soroša, Zelenskog”, izjavio je Orban slaveći pobjedu. Sličnu izjavu dao je i Vučić naglašavajući da se njegova zemlja pomakla udesno te priznajući da je utjecaj ukrajinske krize bio ogroman, što se odrazilo i na rezultate izbora. Putinovi saveznici ne samo da su potvrdili svoje pozicije, oni su ih na izborima i učvrstili, Srbi i Mađari prihvatili su vladavinu čvrste ruke, pristali su na nacionalizam, zatiranje opozicije i kotrolu medija i institucija, sve to uz potporu tamošnjih moćnika i tajkuna, čiji je interes novac. Kako će se u tome svemu postaviti Hrvatska koju okružuju Putinovi saveznici, ostaje da se vidi, no jasno je da Rusi na ovim prostorima imaju interese, a vidljivo je i kako Vladimir Putin svoje interese realizira.