Raspodjela jugoslavenske imovine: Problemi, kontroverze i neriješena pitanja

Kako su Hrvati i Srbi posvađali oko deviza: Misteriozni nestanak 590 milijuna dolara

Hrvatska je na današnji dan, 25. svibnja 2001. godine, potpisala “sporazum o sukcesiji”, složeni proces u međunarodnom pravu koji regulira nasljeđivanje imovine nakon raspada države. Dok je sukcesija na istoku Europe prošla uglavnom bez problema, raspad SFRJ izazvao je ozbiljne komplikacije.

Raspadom Jugoslavije, pet država sljednica – Hrvatska, Srbija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora – trebalo je raspodijeliti zajedničku imovinu, uključujući zgrade, veleposlanstva, konzulate, umjetnine i novac. Međutim, proces se zakomplicirao kada je otkriveno da iz blagajne bivše Jugoslavije nedostaje 589 milijuna dolara.

Prema potpisanom sporazumu, Hrvatska bi trebala dobiti 23,5% imovine, dok je Srbiji pripalo 36%. No, Hrvatska je ubrzo otkrila da je od ukupno 645 milijuna dolara na računu ostalo samo 56 milijuna. Zbog tog otkrića, Hrvatska je odbila ratificirati sporazum dok se ne razjasni sudbina nestalog novca.

Raspodjela diplomatske imovine i umjetnina

Unatoč ovim problemima, proces raspodjele diplomatske imovine započeo je, a Hrvatska je dobila veleposlanstvo u Parizu. Na popisu imovine bile su i umjetnine, od kojih su Hrvatskoj pripale 33 prema ključu nacionalnosti autora. Međutim, raspodjela nije prošla bez kontroverzi. Bosanskohercegovački dužnosnici žalili su se na dodjelu djela Milivoja Uzelca Hrvatskoj, ali je stručnjak profesor Maković zaključio da Uzelac pripada Zagrebačkom krugu umjetnika, potvrđujući tako hrvatsko vlasništvo nad njegovim djelima.

Problemi s arhivskom građom

Najveći problem u sukcesiji bila je raspodjela arhivske građe. Hrvatska je inzistirala da neće ratificirati sporazum dok se ne objasni nestanak novca. Iako je sporazum konačno ratificiran 2004. godine, pitanje nestalih sredstava ostaje neriješeno. Na petom sastanku Stalnog zajedničkog odbora 2019. godine, Hrvatska je ponovila zahtjev za povratom nestalih sredstava, ističući da će ustrajati na pronalaženju mehanizama kompenzacije.

Slučaj nestalih 589 milijuna dolara simbolizira složenost i izazove sukcesije imovine bivše Jugoslavije. Dok Hrvatska traži odgovore i pravdu, proces sukcesije nastavlja se odvijati sporo i s mnogim preprekama. Ostaje vidjeti hoće li se ikada otkriti sudbina nestalih sredstava i kako će se riješiti ovo dugotrajno pitanje između država sljednica.