Roman Svirači čarobnih frula Mirka Ćurića pobjednik je Književnog natječaja Knez Trpimir Gradske knjižnice Kaštela i Naklade Bošković za 2025. godinu

Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir 2025.

Roman Svirači čarobnih frula autora Mirka Ćurića proglašen je najboljim rukopisom na Književnom natječaju Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman koji je Gradska knjižnica Kaštela ove godine raspisala po osmi put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti, s naglaskom na povijesne teme s područja Kaštelanskog zaljeva.

Premijerno predstavljanje romana Svirači čarobnih frula bit će održano u ponedjeljak 8. prosinca 2025. g u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu povodom obilježavanja Dana Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.

Tom prilikom bit će predstavljeno tiskano izdanje romana Svirači čarobnih frula uz uprizorenje nekoliko odlomaka. Roman je objavila Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.

Autoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 1.300,00 €. Pokrovitelji glavne nagrade su Gradska knjižnica Kaštela i Grad Kaštela.

Obrazloženje Povjerenstva

Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je rukopis Svirači čarobnih frula najboljim romanom s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnji Književni natječaj Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.

Roman je otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih činjenica. Izdvaja se od ostalih romana pristiglih na natječaju te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva.

Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo Književnog natječaja Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela u sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.

O rukopisu Svirači čarobnih frula            

Više ili manje mnogima nepoznata sveza Beča i Đakova u liku skladatelja Jakoba Haibela početkom 19. stoljeća podloga je romana Svirači čarobnih frula, s podnaslovom koji pojašnjava da je riječ o povijesnom ljubavno-glazbenom proznom djelu. Roman Svirači čarobnih frula intrigantan je i poradi činjenice da je Jakob Haibel, skladatelj i tenor, jedan od onih koji su u Mozartovo doba plijenili pozornost glazbene javnosti, bio oženjen Sofijom, sestrom Mozartove žene Constanze, što autor obilno koristi na način da je u mnogim dijelovima romana genijalni austrijski skladatelj ustvari protagonist, osobito u sjajnim opisima živahnoga glazbenog života u Beču svršetkom 18. stoljeća, kazališta i kazališnih družina, zabavišta s brojnim publikom. Bilo je to Mozartovo doba, koje je završilo ubrzo nakon Amadeusove smrti, a gotovo posve utihnulo u godinama Napoleonovih osvajanja.

Jakob Haibel, skladatelj i tenor, nadareni sin suknara, bio je oženjen boležljivom ženom, s djecom koja su rano umirala, a ljubovao je sa Sofijom Weber. Nedugo nakon što je postao udovac, Sofiju je učinio svojom novom suprugom. Vjenčali su se u Đakovu.

Naime, kada je zamro glazbeni životu u Beču, mnogi su glazbenici potražili posao na „periferiji“ Monarhije. Jedan od takvih bio je i Jakob, koji je došao zajedno sa Sofijom u Đakovo, gdje je tada stolovao biskup Mandić, ljubitelj glazbe. Haibel je ondje postao katedralnim zborovođom, skladao crkvenu glazbu, a naposljetku i rekvijem u počast biskupu Mandiću.

Autor se vješto služi dokumentima iz toga doba, pismima koja svjedoče o burnoj vezi Mozarta i Constanze, ulazeći duboko u njihov odnos već od prvih susreta pa do potresnoga opisa Mozartove smrti, baš kao što vrlo slikovito, nadahnuto i proučeno opisuje ozračje u kojemu su djelovali Amadeus, Haibel i brojni drugi skladatelji.

S posebnim osjećajem, autor prikazuje Đakovo onoga doba, mirnu slavonsku oazu koja prima došljake, Đakovo koje već tada postaje privlačnim kulturnim središtem.

U svemu, hrvatska je književnost na dobitku – pojavio se povijesni roman vrlo netipičan, originalan, s protagonistima koji nisu kraljevi i knezovi hrvatski, nego kraljevi i knezovi glazbe u srednjoj Europi svršetkom 18. i početkom 19. stoljeća, od kojih je jedan dugo vremena djelovao i u Hrvatskoj.

 (Hrvoje Hitrec, izvadak iz recenzije rukopisa Svirači čarobnih frula)

 Književni natječaj Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela

Gradska knjižnica Kaštela raspisala je 2025. godine po osmi put Književni natječaj Knez Trpimir - Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela pisan na hrvatskomu jeziku, i to iz razloga što su prethodno raspisani Natječaji izazvali veliko zanimanje javnosti i uključenje poznatih hrvatskih književnika, ali isto tako i mladih javnosti nepoznatih autora.

Svrha Književnog natječaja Knez Trpimir jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu. Natječaj je pokrenut 2018. godine na inicijativu i prema ideji Renate Dobrić, ravnateljice Gradske knjižnice Kaštela.

Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela nosi naziv Knez Trpimir iz razloga što se upravo u Kaštelima, mjestu bogatom kulturno-povijesnom baštinom i kolijevci hrvatske državnosti čuva prijepis Trpimirove darovnice (Trpimirova povelja) iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti), u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT.

Dosadašnji dobitnici Književnog natječaja Knez Trpimir – Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela u razdoblju od 2018. do 2022. su: Tomislav Bašić: Otok (2018.), Ana Cerovac: Krsnik (2019.), Zlatko Tomić: Tajna neotkopane krune (2020.), Ante Brčić: Uskočko gnijezdo (2021.), Nenad Stojković: Vatrena vila – Legenda Mile Gojsalić (2022.), Ivan Klarić: Vezir i snijeg (2023.), Petar Merčep: U sjeni vremena (2024.).

Svi romani objavljeni su u Nakladi Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela i svim autorima je organizirano besplatno tiskanje romana uz medijski izvrsno popraćeno premijerno predstavljanje romana. Iznimka je godina 2020.

Gradska knjižnica Kaštela