Ruski ministar Lavrov o samitu u Ukrajini na kojem sudjeluje i Plenković: To je skup vještica

Od sada odbrojavamo vrijeme do oslobođenja Krima od ruske okupacije, rekao je Zelenski na prvom sastanku tzv. Krimske platforme u Kijevu.

Rusija je anektirala Krim 2014. nakon vojne invazije usprkos međunarodnim prosvjedima.

Zelenski je izrazio žaljenje što je Rusija pretvorila Krim iz ljetovališta u ekološki ugroženu vojnu bazu. "Krim je bio jamstvo međunarodne stabilnosti, a sada je bure baruta", rekao je.

Zelenski je optužio Rusiju i da krši ljudska prava građana Krima. Na poluotoku ima već više od 100 političkih zatvorenika.

Poručio je da će iskoristiti sva politička i pravna sredstva da povrati Krim.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da je taj sastanak, na kojem su se okupili predstavnici više od 40 zemalja, uključujući neke šefove država, "skup vještica".

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier naglasio je, po priopćenju njegova ministarstva, da je "njemačka vlada, zajedno sa svojim partnerima iz EU-a, čvrsto predana teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i nepriznanju ruske aneksije Krima, koja je protivna međunarodnom pravu, kao i zadržavanju sankcija Rusiji zbog Krima".

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je: "Naša zadaća je osigurati da aneksija nikada ne bude legalizirana".

"Krim je Ukrajina", istaknuo je u svom obraćanju hrvatski premijer Andrej Plenković. Ponovio je da Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine i upozorio na kršenja prava stanovnika Krima - krimskih Tatara, Ukrajinaca, manjina, vjerskih i drugih zajednica.

"Međunarodna zajednica očekuje od Rusije da se u potpunosti pridržava međunarodnog humanitarnog prava", rekao je Plenković koji je dio govora održao i na ukrajinskom jeziku.

Plenković je Ukrajini ponudio pomoć i hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja "bez žrtava".

Krimska platforma je novi, međunarodni koordinacijski format, na inicijativu Ukrajine s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava.

Platforma djeluje na razini predsjednika država i vlada, ministara vanjskih poslova, međuparlamentarnih skupina i mreže stručnjaka.