SABOR Oporba od jutra krenula s kritikama: Da nema korupcije, na koju gubimo 10 milijardi dolara, sada bi letilo 120 Rafalea
Već na početku današnjeg zasjedanja nanizale su se stanke.
'Danas ćemo slušati hvalospjeve o rastu BDP-a, uspjehe nakon godine pandemije no neće se dotaknuti važna stavka proračuna, a to je korupcija. EP je izračunao da Hrvatska gubi 10 milijardi dolara na korupciju. 60 milijardi kuna godišnje nestaje kroz korupciju. Rast BDP-a je pojela korupcije prije nego što smo i krenuli u raspravu. Milijardu dolara smo platili Rafale, da nema korupcije letilo bi 120 Rafala. Već sada smo 310 tisuća ljudi poslali u Njemačku, to nije bilo ni u 46 godina koliko smo bili u Jugoslaviji. Poslali smo već jedan cijeli proračun u Njemačku', kazao je Mostov Zvonimir Troskot.
'Hrvatska je zemlja koja se nalazi u porblemima. Jedno je smanjenje stanovnika, a drugo je da ne uspijevamo izaći iz razvojnog ciklusa koji se temelji samo na jednoj grani. S ovim proračunom će to ostati isto. Od početka ove godine u Ministarstvo zdravstva upumpali smo milijarde kako bi sanirali dugove, oni nisu prestali rasti jer nismo našli rješenje. I što činimo 2022.? Smanjujemo stavku koja se odnosi na zdravstvo. Zar je epidemija gotova, zar nema drugih problema u zdravstvu. Ovo je neodrživo i nestvarno', kazao je SDP-ov Peđa Grbin.
Proračun je u zahtjevu za stanku branila Grozdana Perić iz HDZ-a. 'Upravo ova Vlada vodi računa na koji način našu strukturu gospodarstva popraviti. Ono što se dogodilo s padom BDP-a je pokazalo da je naša oslonjenost na turizam bila prevelika. Iz ovog proračuna se vidi da se to želi promijeniti. Ovaj proračun je zahtjevan jer pandemija nije zaustavljena ali treba biti itekako veliki vizionar da bi sve potrebe pokrili. Proračun govori koliko postoji mogućnosti, uz pomoć sredstava Europske unije, puno napraviti za svoju državu', rekla je Perić.
Sandra Benčić iz Lijevo-zelene koalicije upozorila je da još uvijek nemamo Hitnu helikoptersku službu, a osvrnula se i na jučerašnji zločin u Splitu, kazavši da se za nasilje nad obitelji i nad ženama premalo izdvaja.
Sabor o proračunu za 2022.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatski sabor
Kritike je imao i Davor Bernardić u ime Kluba socijaldemokrata. 'Posljednjih dana smo mogli čuti samo hvalisanje Plenkovića i ministra financija kako je Hrvatska rekordno rasla unutar EU. Ali dvije stvari su prešutili. Jedno je da još nismo došli na razinu BDP-a iz 2019.,a drugo je da je u međuvremenu sve poskupilo. Znate li kako živi prosječni umirovljenik, jeste bili u dućanu kad ljudi vade kovanice da bi kupili jedno mlijeko? Pozivam vas da se probudite, da prestanete živiti briselski zimski san, da prestanete pričati bajke i počnete raditi svoj posao', poručio je Bernardić Plenkoviću.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zastupnicima je odobrio 15 minuta stanke, nakon koje je prijedlog proračuna predstavio premijer Andrej Plenković.
'Pred nama je važna zadaća da kvalitetnim ekonomskim politikama podignemo konkurentnost gospodarstva', kazao je Plenković na početku izlaganja.
Podsjetio je na sve što je Vlada napravila kako bi se sačuvalaradna mjesta. 'Želimo i dalje odgovorno nastaviti upravljati javnim financijama, bazirati naše aktivnosti na učinkovitoj državnoj potrošnji, dalje administrativno rasterećivati gospodarstvo, provoditi strukturne reforme radi povećanja produktivnosti ekonomije, jačati konkurentnost tržišta rada te dalje i dalje učinkovito koristiti europska sredstva.
Govorio je i o gospodarskom rastu. 'Pokazatelji pokazuju na snažan gospodarski oporavak. Hrvatska ima snage na učinkovit način ostvariti veći realan rast nego što je to bilo 2019. godine', rekao je Plenković.
U proračunu za 2022. posebna pažnja posvećena je, dodao je premijer, sanaciji šteta od potresa, povećanju socijalnih naknada, povećanju naknada za roditeljski dopust te osiguravanju fiskalne održivosti lokalnih jedinica.
'Primaran cilj nam je isti kao i dosad: voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti. Zatim učiniti sve, a to smo dokazali u nekoliko megakriza s kojima smo se suočili, i spriječiti kad god možemo socijalnu frakturu u našem društvu, smanjivati polarizaciju, razotkrivati one koji frabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve, čemu svjedočimo i u kontekstu borbe protiv covida-19. Ali većina hrvatskih birača to jasno vidi i prepoznaje i tu igru skrivača će jasno prepoznati na izborima, a to je u konačnici rekla već dva puta u zadnjih 5 godina', kazao je Plenković.
Deficit proračuna 12 milijardi kuna
Državni proračun za 2022. godinu predviđa prihode od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.
Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više. Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje od 500 milijuna kuna u donosu na rebalansirani proračun za ovu godinu.
Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće će godine dosegnuti 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, bitno manje od ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.
Najveće povećanje rashoda vezano je uz potres, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.
Za iduću godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih 83,1 posto. U 2023. planira se daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. na 75,3 posto BDP-a.
Izvor:tportal.hr/Foto: PIXSELL
Autor: Maja Šurina / Foto: Patrik Macek
