SAD i Rusija u nedjelju počinju pregovore o Ukrajini

Sjedinjene Države i Rusija započinju u nedjelju u Ženevi pregovore o rastućim napetostima oko Ukrajine, pri čemu Moskva traži novi sveobuhvatni sigurnosni aranžman sa Zapadom, ali se suočava sa snažnim pritiskom da povuče snage.

Pregovori na visokoj razini otvaraju tjedan diplomacije u kojem će se Rusija sastati s NATO-om i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS), a SAD pokušava uvjeriti europske saveznike da neće biti gurnuti u stranu.

Rusija je od kraja prošle godine nagomilala desetke tisuća vojnika na ukrajinskoj granici i zahtijeva jamstva da se NATO neće širiti na istok ili postaviti nove baze u bivšem Sovjetskom Savezu.

Sjedinjene Države, koje će predstavljati zamjenica državnog tajnika Wendy Sherman, pristale su na pregovore iako su jasno dale do znanja da mnogi prijedlozi Moskve nisu dobar početak pregovora.

Prvotno je za ponedjeljak planiran početak pregovora, no Sherman će se susresti na radnoj večeri sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergejem Rjabkovim u nedjelju, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Državni tajnik Antony Blinken, odbacujući zahtjeve Moskve kao manipulaciju, inzistirao je da razgovori neće donijeti nikakav napredak sve dok Rusija ima uperen “pištolj u glavu Ukrajine”.

“Spremni smo snažno odgovoriti na daljnju rusku agresiju. Diplomatsko rješenje još je uvijek moguće i poželjno ako ga Rusija izabere”, rekao je Blinken u petak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin susreo se sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom u Ženevi u lipnju i dogovorio redovite razgovore o “stabilnosti” između Sherman i Rjabkova, koji će ponovno predvoditi rusko izaslanstvo.

‘Opsežna’ odmazda

U dva telefonska poziva Putinu, Biden je upozorio na teške posljedice ako Rusija napadne Ukrajinu.

Mjere koje se razmatraju uključuju sankcije Putinovu najužem krugu, otkazivanje kontroverznog ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj ili, u najdrastičnijem scenariju, prekid ruskih veza sa svjetskim bankarskim sustavom.

Američki dužnosnik, pod uvjetom da ostane anoniman, upozorio je da će Washington također poslati više vojnika u istočne članice NATO-a, poput Poljske i Baltika, ako Rusija izvrši invaziju.

Europljani su pokazali solidarnost, a visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell posjetio je crtu bojišnice u Ukrajini, iako se očekuje da će neke europske države oklijevati s najstrožim mjerama.

“Koje god bilo rješenje, Europa mora biti uključena”, rekla je predsjednica Komisije EU-a Ursula von der Leyen.

Rusija inzistira da je prevarena nakon hladnog rata jer je mislila da se NATO neće širiti.

Umjesto toga, savez predvođen SAD-om prihvatio je većinu zemalja bivšeg Varšavskog pakta i tri baltičke zemlje koje su bile pod sovjetskom vlašću.

Rusija vrši intenzivan pritisak na susjednu Ukrajinu od 2014. nakon što je revolucijom svrgnuta vlada koja je stala na stranu Kremlja, a bila je protiv približavanja Europi.

Rusija je zauzela poluotok Krim i podržava pobunu na istoku Ukrajine u kojoj je poginulo više od 13.000 ljudi.

U vrijeme kada Rusija također intervenira kako bi poduprla saveznike koji se suočavaju s narodnim ustancima u Bjelorusiji i Kazahstanu, Moskva je inzistirala da želi konkretan napredak u pregovorima s Washingtonom.

Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov upozorio je nakon razgovora s Bidenom da će Sjedinjene Države napraviti “kolosalnu pogrešku” ako uvedu sankcije.

‘Golemi blef’?

Šef NATO-a Jens Stoltenberg, na sastanku s ministrima vanjskih poslova saveza u petak, rekao je da i dalje postoje stvarni rizici od ruske invazije.

No John Herbst, bivši američki veleposlanik u Ukrajini, opisao je povećanje broja ruskih snaga kao “golemi blef” kojim bi Putin želio ishoditi sporazum putem pregovora.

“Pokušavaju vidjeti hoće li Bidenova administracija ili Europa trepnuti”, rekao je Herbst, sada u think-tanku Atlantskog vijeća.

“Sve dok Bidenova administracija ostane barem toliko snažna koliko je sada”, rekao je, “vjerojatno je to dovoljno da se odvrati Putina od velikog udara na Ukrajinu, ali ne isključujem nešto manje.”

Matthew Rojansky, direktor instituta Kennan pri Međunarodnom centru za znanstvenike Woodrow Wilson u Washingtonu, rekao je da su pregovori u Ženevi više usmjereni na sprječavanje ubrzanja ukrajinske krize nego na postizanje velikog dogovora.

“Mislim da se radi o usporavanju klatna, ako se to može, prema intenzivnijoj interakciji i učinkovitijoj diplomaciji i komunikaciji – a ne trajnom i konačnom rješavanju svih problema.”

Premda je također umanjivao mogućnost invazije punog razmjera, Rojansky je rekao da su rizici ruskog gomilanja stvarni.

“Postoji princip Čehova – u prvom činu stavite napunjenu pušku na pozornicu i ona mora opaliti u trećem činu.”