Ukrajinska operacija izazvala bijes Putina, stižu čistke u vojnom vrhu
U jednoj od najspektakularnijih i najsloženijih operacija od početka rata, Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) izvela je tajnu misiju pod kodnim imenom “Pavučina”, kojom je, prema tvrdnjama iz Kijeva, pogođeno čak 41 rusko vojno zrakoplovno sredstvo – uključujući i strateške bombardere koji se koriste u napadima na ukrajinske gradove. Operacija, planirana više od godinu i pol, mogla bi predstavljati prekretnicu u zračnoj dimenziji sukoba.
U primjeru modernog asimetričnog ratovanja, ukrajinski FPV dronovi prokrijumčareni su duboko u ruski teritorij, skriveni unutar mobilnih drvenih kućica koje su služile kao prikrivene lansirne rampe. Ove kuće, montirane na kamione, imale su daljinski upravljane krovove koji su se otvarali točno u trenutku lansiranja, omogućujući iznenadne i precizno koordinirane udare na četiri strateške ruske zračne baze: Belaja, Djagilevo, Olenja i Ivanovo.
Prema podacima SBU-a, svi operativci koji su sudjelovali u operaciji uspješno su napustili teritorij Rusije. Ukrajinske vlasti poručuju da su pokušaji Kremlja da uhapsi "odgovorne" za napad politički teatar bez stvarne osnove.
Meta napada bili su zrakoplovi koji čine kičmu ruskih dugodometnih napadačkih kapaciteta – Tu-95MS “Bear-H”, Tu-22M3 “Backfire-C” te A-50 “Mainstay”, letjelice za rano upozoravanje i nadzor. Uništavanje ovih aviona potencijalno slabi sposobnosti Rusije za strateške zračne udare i smanjuje učinkovitost sustava nuklearnog odvraćanja.
Russian air defense crew filming a burning Olenya airbase, with multiple Russian Tu-95 bombers seen ablaze after a Ukrainian strike this afternoon. pic.twitter.com/CAkoktnVxU
— OSINTtechnical (@Osinttechnical) June 1, 2025
Moć i nasljeđe ruskog ratnog zrakoplovstva
Rusko ratno zrakoplovstvo formalno je osnovano 1992. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza, naslijedivši golemi vojni zrakoplovni sustav Hladnog rata. Struktura zračnih snaga uključuje borbenu avijaciju, protuzračne raketne jedinice, komunikacijske postrojbe te logističku potporu, omogućujući visoku operativnu fleksibilnost i odgovor na različite prijetnje – od konvencionalnog rata do kibernetičkih napada.
Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), Rusija je 2010. godine imala oko 160.000 pripadnika u ratnom zrakoplovstvu, a i danas raspolaže s više od 4.000 vojnih zrakoplova u aktivnoj službi – uključujući borbene lovce, bombardere, transportne zrakoplove i helikoptere. Posebna pozornost pridaje se strateškim bombarderima dugog dometa, koji su ključni za ruski sustav nuklearnog odvraćanja.
Detalji napada
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine objavio je da je pogođeno 41 zrakoplov, dok je Andrij Kovalenko iz Vijeća za nacionalnu sigurnost potvrdio da je najmanje 13 zrakoplova potpuno uništeno.
Prema dostupnim izvorima, u zračnoj bazi Olenja na Kolskom poluotoku uništena su dva bombardera Tu-95MS i jedan transportni avion An-12. U bazi Belaja, više od 4.000 kilometara od ukrajinske granice, satelitske snimke pokazuju uništenje najmanje tri Tu-95MS i četiri Tu-22M3 bombardera, dok je još jedan Tu-95MS navodno oštećen.
Napad je ciljao zrakoplove koji se više ne proizvode, a njihova zamjena je tehnički i financijski gotovo neizvediva. Jedini strateški bombarder koji je još uvijek u proizvodnji je Tu-160 “Blackjack”, čija se cijena procjenjuje na preko 500 milijuna dolara. Neslužbene informacije sugeriraju da je i jedan takav zrakoplov možda pogođen, no to zasad nije potvrđeno.
