Spomendan sjedinjena Međimurja s maticom domovinom Hrvatskom, 9. siječnja

Spomendan sjedinjenog Međimurja s maticom domovinom Hrvatskom obilježen je  u Čakovcu,  09. siječnja 1919. Međimurje zapravo ponovno sjedinilo s Hrvatskim, hrvatskim narodom, svojom maticom kojoj je uvijek pripadalo.

Međimurska županija prisjeća se danas toga važnog datuma svoje povijesti kada je na Velikoj narodnoj skupštini u Čakovcu 9. siječnja 1919. donijeta Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske.

Na čakovečkom groblju položeni su vijenci kod spomenika dr. Ivana Novaka, organizatora vojnog pohoda za oslobođenje od Mađara, a obilježeni su i grobovi svih onih koji su dali doprinos donošenju odluke o ujedinjenju s maticom hrvatskom domovinom. Održana je i Svečana akademija u Čakovcu.

“Zapravo, Međimurje se ponovno sjedinilo s Hrvatskim, hrvatskim narodom, svojom maticom kojoj je uvijek pripadalo”.

“Deset tisuća ljudi bilo je na Franjevačkom trgu, gotovo svaki član iz svakog domaćinstva u Međimurju, i to u vremenima kada je bila otežana komunikacija, kada nije bilo tehnologije kakva je danas”.

Takav odziv naroda, dodao je, potvrđuje neizmjernu volju ljudi iz svih klasa i staleža da sudjeluju u jednom velikom činu kojim se Međimurje pripaja matici zemlji.

Međimurski župan istaknuo je kako je tog dana narod poslao poruku da jedno područje može biti pod tuđinskom vlašću i može mu biti nametnut drugačiji jezik, no ako u nešto čvrsto vjeruje, onda ga nikakva sila ne može spriječiti.

Na novinarsko pitanje o Orbanovoj politici i njegovo slikanje pored povijesne karte gdje se Međimurje prikazuje kao dio Mađarske, kazao je da se mađarska politika nije promijenila stotinu godina i vjerojatno neće nikada, a Međimurci uvijek moraju biti spremni odgovoriti na izazove koje takva politika nosi.

 “Mi jesmo tiho, ali kad dignemo glas prilično smo žestoki i znamo se birati za svoje interese”. 

 Dan sjedinjenja Međimurja s maticom domovinom Hrvatske, 9. siječnja, obilježava se kao spomendan temeljem odluke Hrvatskog sabora iz 2005. godine. Sabor je dopunama Zakona o blagdanima i spomendanima u RH 9. siječnja proglasio spomendanom kao sjećanje na događaj na kojem je narod Međimurja demokratski odlučio da svoju budućnost vidi u državno-pravnoj vezi s ostatkom hrvatskog naroda.

Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težini očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija. Naime, nakon vojnog oslobađanja Međimurja, na Franjevačkom trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. održana je velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Iako su Mađari odustali od Međimurja tek 1920., nakon Trianonskog sporazuma, velika narodna skupština u Čakovcu bila je jedan od najvažnijih događaja za hrvatsko stanoništvo u Međimurju, te na kojoj je sudjelovalo preko 10.000 ljudi. Najveću zaslugu za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak.